Sud BiH odbio je tužbu Ureda za borbu protiv korupcije KS-a protiv Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH, uz obrazloženje da se mogu provjeravati isključivo sumnjive diplome
Odlučna borba protiv korupcije je, kako poručuju predstavnici naše vlasti, jedan od ključnih prioriteta u njihovom radu. No, situacija na terenu je drugačija, jer u tom lancu borbe uvijek nedostaje karika, zbog čega ta priča ostane samo u sferi pokušaja.
PRODAJA DIPLOMA
Ovih dana svjedočili smo hapšenjima zbog organizovanog kriminala i sistemske korupcije povezane sa nezakonitim izdavanjem i nedozvoljenom trgovinom fakultetskim diplomama, zbog čega je više nego jasno koliko je važan proces revizije diploma.
I dok su se mediji utrkivali ko će prije objaviti detalje o uhapšenim i tome šta im se stavlja na teret u procesu izdavanja i prodaje diploma, u sjeni je ostala presuda Suda BiH, koju je donio 7. februara ove godine, a kojom je odbijena tužba Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo podnesena protiv Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH.
Neprihvatljiva je i paušalna neselektivna pretpostavka da su sve diplome same po sebi sumnjive samo zato što je određeno lice zaposleno u javnom sektoru, smatraju sudije
Još prije četiri godine kantonalni Ured za borbu protiv korupcije zaprimio je od Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK) inicijativu za pokretanje revizije diploma zaposlenih u javnom sektoru, kako bi se otklonile sumnje u vezi sa validnošću diploma zaposlenih na cijeloj teritoriji BiH. Sve je zaustavio Dragoljub Reljić, direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH, bivši savjetnik Milorada Dodika za ustavnopravna pitanja. Agencija je zabranila Uredu da provjeri vjerodostojnost diploma zaposlenika Fonda Kantona Sarajevo za izgradnju stanova Sanele Brković, Nijaza Ćelovića, Murisa Gazdića, Nirmele Dupovac i Senade Milavice.
Sada je i Sud BiH donio presudu kojom se revizija diploma zaustavlja uprkos inicijativi APIK-a, u kojoj se navodi da će pokretanje aktivnosti na provjeri diploma pokazati opredijeljenost za učinkovitiju borbu protiv korupcije u javnom sektoru.
– Rješenjem tužene agencije od 7. jula 2021. usvojen je kao osnovan zajednički prigovor Brković, Ćelovića, Gazdića, Dupovac i Milavice protiv Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom KS-a i Fonda Kantona Sarajevo za izgradnju stanova, zbog obrade ličnih podataka u svrhu provjere diploma. Zabranjuje se Fondu da u svrhu provjere diploma dostavlja lične podatke podnosilaca prigovora. Zabranjuje se tužitelju da prikuplja i dalje obrađuje lične podatke podnosilaca prigovora Brković, Ćelovića, Gazdića, Dupovac i Milavice u svrhu provjere diploma. Nalaže se tužitelju da blokira lične podatke podnosilaca prigovora Brković, Ćelovića, Gazdića, Dupovac i Milavice, koji su mu dostavljeni od Fonda u svrhu provjere diploma, obrazloženo je u presudi.
U sastavu Vijeća za upravne sporove bili su sudija/predsjednik Vijeća Jadranka Brenjo, te članovi Efraim Ćosić i Željka Krmek.
Kako se navodi, tužitelj je protiv osporenog rješenja pokrenuo upravni spor zbog povrede odredbi upravnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U tužbi se poziva i na akt Ombudsmena za ljudska prava BiH.
– Ističe se da prilikom ocjene zakonitosti obrade ličnih podataka treba imati u vidu i u koju svrhu se podaci obrađuju. S tim u vezi, član 5. stav 1. Zakona o zaštiti ličnih podataka jasno je precizirao da je za obradu podataka potrebna saglasnost nosioca podataka, ali da se lični podaci u određenim slučajevima mogu obrađivati i bez saglasnosti nosioca podataka. Tako je članom 6. stav 1. tačka d) Zakona o zaštiti ličnih podataka propisano da kontrolor može obrađivati podatke bez saglasnosti nosioca podataka, između ostalog, i ako je obrada ličnih podataka potrebna za ispunjenje zadatka koji se izvršava u javnom interesu. Pri tome se ne smije zanemariti činjenica da su u predmetnom slučaju nosioci podataka službenici javnih organa koji se finansiraju iz budžeta i koji momentom stupanja u javnu službu pristaju raditi u javnom interesu. Stoga su ombudsmeni BiH stava da javni interes u ovakvim slučajevima uvijek ima prevagu nad zaštitom privatnosti, istaknuto je.
Ured za borbu protiv korupcije je, podsjećamo, 6. februara 2020. od svih institucija KS-a zatražio dostavljanje podataka o školskoj spremi njihovih zaposlenika. Zatraženi su podaci o broju i datumu izdavanja diploma o stečenoj stručnoj spremi svih zaposlenika u određenoj instituciji, a koji se već nalaze u Registru zaposlenih koji tužitelj vodi u skladu sa Odlukom o registru zaposlenih u javnom sektoru na području KS-a, kao i nazivi obrazovnih ustanova koje su izdale diplome o stečenoj stručnoj spremi zaposlenika u institucijama.
– U tom smislu određene pojedinosti o zaposlenima u javnom sektoru podliježu većoj kontroli javnosti i ne mogu uživati zaštitu prava na privatnost u istoj mjeri kao zaposleni u privatnom sektoru. Objavljivanje podataka o zaposlenim u javnom sektoru je od uticaja na privatni život tih lica. Međutim, pored uticaja na privatni život, evidentno je postojanje pravnog interesa za to ko obavlja poslove u subjektima javnog sektora, pojašnjeno je.
No, Vijeće Suda BiH cijeni da je pobijano rješenje Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH doneseno pravilnom primjenom materijalnog prava.
Kad država bruji o falsifikovanim diplomama, Sud kaže da to ne treba raditi i da to zadire u privatnost, ističe Kafedžić
– Da bi se vršila obrada ličnih podataka bez saglasnosti nosioca u svrhu javnog interesa, kontrolor se ne može samo paušalno pozvati na javni interes i isti generalizovati ne navodeći o kojem se, u konkretnom slučaju, javnom interesu radi. Nije sporno da su validne diplome javni interes i da se može pod određenim zakonskim uslovima vršiti njihova provjera. Međutim, provjera diploma svih zaposlenih samo iz razloga što obavljaju poslove u javnom sektoru ne može biti osnov, a bez postojanja indicija koje bi mogle ukazati da je riječ o sumnjivoj diplomi. Vijeću nije sporna mogućnost nezakonitosti prilikom sticanja diploma i zloupotrebe, ali sama provjera mora se vršiti isključivo u zakonom propisanim postupcima i na način na koji se mogu otkriti nezakonitosti. Cilj mora biti isključivo provjera sumnjivih diploma, obrazloženo je.
Erduan Kafedžić, šef Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom KS-a, za Oslobođenje je rekao da je Ured u proteklom periodu poduzimao niz aktivnosti s ciljem prevencije korupcije i da je utvrđeno da su pojedine osobe godinama rukovodile ozbiljnim sistemima sa falsifikovanim diplomama koje su pribavljale kako u BiH, tako i van države. Referirao se na to kako je grupa uposlenika iz Fonda KS-a za izgradnju stanova pred Agencijom za zaštitu ličnih podataka osporila postupak provjere diploma i da je Agencija rekla da Ured ne treba da vrši provjere diploma. Nakon toga je, kaže, Sud BiH donio odluku da provjera diploma nije antikoruptivna aktivnost.
FAKULTET I DOKTORAT
– Ako je vaša diploma čista, kakav vi imate problem s tim da ja provjerim vašu diplomu? Pri tome ste zaposleni u javnom sektoru koji se finansira novcem građana. Sada se to sistemski od države zaustavlja, da se ne izvrši revizija svih diploma u javnom sektoru na bilo kojem nivou vlasti, jer je ogroman broj ljudi koji posjeduju krivotvorenu diplomu od srednje škole, fakulteta, doktorata… Na ovaj način se čuvaju sve osobe koje su zaposlene u drugim kantonima, odnosno drugim nivoima vlasti, a tu prije svega mislim na državni nivo, da se provjere njihove diplome, kaže Kafedžić.
Prema njegovim riječima, Ured je dosad provjerio oko 15.000, pronađeno je na stotine krivotvorenih diploma, a te osobe su krivično procesuirane i udaljene s posla. Kafedžić ističe da je preostalo još da se provjeri 12.000 diploma, ali će se taj proces morati zaustaviti, uz jedino pitanje: kome je u interesu da se to zaustavi?
