Prije tri godine “Igman” je svečano obilježio 70 godina postojanja i tim povodom portal novikonjic.ba, objavio je seriju tekstova.
Vaš novinar tada je razgovarao sa najstarijim radnicima, majstorima, inžinjerima.
Podsjetimo se da su to bili penzioneri “Igmana”: Asim Ćibo (1928.), Jure Restović, (1930.), Miloš Vukmirović, (1931.), Mehmed Begtašević (1932.), Drago Bebek, (1936.), Slavko Rodić (1934.), Mujo Heraković (1935.), Pero Kozarić (1936.), Savo Kandić i Sejo Begović, (1935.), Emir Hadžizukić i Šerif Ćorić (1946), Svetko Žuža (1947.), Avdo Duranović (1951.), Behram Skalonja (1948), sadašnji direktor Đahid Muratbegović i drugi.
Dragoljub Deda Marinkovič (1907.-1981.), bio je prvi direktor, a njegov vozač Neško Subotić (1928.) pričao nam je njegove prve korake, kada ga je iz Beograda dovezao na livade Begtašević polja. Poslije obilaska terena i okolnih brda, Deda je odobrio lokaciju. Štapom je na zemlji napravio krug gdje će biti izgrađena prvo kotlara, alatnica, magacini, pogoni itd.
“Objekti su već u aprilu 1951. bili spremni da prime prve mašine, ali problem je bio stručni kadar koji su dale fabrike “Prvi partizan” iz Titovog Užica i valjevski “Krušik”, prisjetio se Lazar Stojković, vojni službenik i autor idejnog rješenja fabrike. Do kraja 1951. montirane su prispjele mašine, a sa proizvodnjom se započelo 1952. godine. Proradiše mašine, krenuše u svijet proizvodi iz ove fabrike da pričaju priču o gradiću na Neretvi”, napisao je Edhem Badžak u Monografiji “Igman” 1950-1970.
Značaj, veličina i uloga “Igmana” u razvoju grada može se sagledati samo ako Konjic zamislimo bez naselja Kolonija, Trešanica, Varda, Orašje, Centar, Stanica, Pleha, bez Doma kulture, Stadiona, Hotela i bungalova na Boračkom jezeru, bez Mašinskog školskog centra, itd.
Konjic je iz kasabe od 2.767 stanovnika 1948., izrastao u moderan grad sa skoro 14.000 stanovnika 1991. godine. Sve je bilo u funkciji čovjeka, grada i “Igmana”, uz kojeg su se razvijale druge firme, privreda, sport, kultura, grad i cijela općina.
“Igman” i Igmanovci s ponosom se mogu osvrnuti iza sebe. Posebno se mogu izdvojiti vremena kada su inžinjeri, tehničari i majstori ovog preduzeća izvozili znanje i tehnologiju, podigli su vojne fabrike u Iraku, Makedoniji, montirali su opremu za vojnu fabriku u Poljskoj. Takođe, ponosni su Igmanovci na ratnu proizvodnju granata i na milione metaka isporučenih braniocima BiH 1992-1995., na uspostavljenu proizvodnju municije u Zenici 1993. Briga za grad nikada nije prestajala.
Prvi radnici, prema prvoj matičnoj knjizi bili su: Zekić Alija (od 2.11.1950), Šušić Fazlija, Kuljanin Simo, Alajbegović Nusret, Karlović Jozo, Vidačković Nikola, Lukić Pero, Arnautović Đorđo, Karlović Marko, Subotić Neško. Prva radnica je Litrić Belkisa (red.br.124 u prvoj matičnoj knjizi radnika), a slijedeće su Mangić Mujesira, Heraković Zineta i Fata. Među prvim majstorima bili su Brale Mihajlović, Avdo Pirkić, Mile Terzić, Milan Zečić, Milorad Andrić, Jure Restović, Đuro Bertalan, Miloš Vukmirović, te Ibro i Alija Badžak, Đevad Hadžihusejnović, Savo Arnautović, Paša i Smail Džumhur, Zdravko Avramović, Faik Sokolović, Šćepo Jurić, Drago Bebek, Ilija Pudar, Dule Kuljanin, Pero Kozarić i drugi, iz prve generacije učenika majstorske škole, 1951/54.
UNIS RO „Igman“ Konjic dao je veliki broj istaknutih metalskih radnika. Najbolji su bili Dušan Stojanović, Nedeljko Magazin, Šefik Balić, Bajro Sultanić, Mirko Ćećez i Ramiz Gagula. Oni su pobjeđivali na takmičenjima metalskih radnika na nivou SOUR-a Unis, na nivou BiH i Jugoslavije. Davaoci krvi i inovatori “Igmana” imali su svoja udruženja i bili su poznati u cijeloj Jugoslaviji.
Oni su gradili “Igman”, “Igman” je gradio grad.
(Posvećeno svima koji su u temelje “Igmana” ugradili znanje, rad, znoj, ljubav.)
Mirsad Čukle / novikonjic.ba
(Zabranjeno je preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez navođenja izvora novikonjic.ba. Vlasnik objavljenih materijala na portalu novikonjic.ba je Udruženje VIPK i portal novikonjic.ba, osim ako nije navedeno drugačije. Obavezni ste podijeliti izvorni link na informaciju koju preuzimate, tj. link na portal novikonjic.ba. Za preuzimanje informacija možete nas kontaktirati i putem redakcijskog e-maila: novikonjic@gmail.com.)
