Barakah Charity je humanitarna organizacija, čije je osnivačko sjedište u Cirihu, a djeluje u više od 60 zemalja svijeta, uključujući Bosnu i Hercegovinu. Osnivači Swiss Barakah Charity su, zahvaljujući prethodnom iskustvu u nevladinim organizacijama, željeli transparentniju i efikasniju organizaciju koja će svoj fokus usmjeriti na hitne potrebe, ali i dugoročne razvojne projekte. Iako “promijeniti svijet” zvuči kao floskula, Barakah Charity uspijeva promijeniti svijet hiljadama ljudi širom planete.
U razgovoru sa Adelom Čomić, izvršnom direktoricom organizacije i Esmom Smajkan koordinatoricom projekta, saznali smo kako ova plemenita organizacija, Barakah Charity, djeluje na terioriji Bosne i Hercegovine, te sa kojim se izazovima suočava i kakve značajne rezultate su postigli za ovo kratko vrijeme, tačnije za godinu dana.
Kada je organizacija počela svoje djelovanje u BiH i da li vodite evidenciju koliko ste do sad imali uspješnih kampanja u BiH?
Formalno, Association Barakah Charity u BiH je svoje djelovanje počela registracijom kod Ministarstva pravde BiH, u februaru 2024. Neformalno, Barakah Charty u BiH je pružao pomoć još od 2020. godine, direktno iz Švicarske. U nešto više od godinu dana realizovali smo više od 30 projekata u preko 20 lokalnih zajednica.
Za vrijeme dosadašnjeg djelovanja na području filantropije i humanitarnog rada koji slučajevi su vam ostali sa upaljenim alarmom za nastavkom pomoći, a koji slučajevi su se pokazali kao uspješni u smislu da su ljudi i organizacije u potrebi uspjeli nastaviti neke nove aktivnosti sa egzistencijom i održivosti?
Nažalost, naše društvo je u kontinuiranom stanju potrebe, posebno u ruralnim sredinama. Naša vizija je promjena svijeta na bolje i zaista nastojimo podržati upravo takve projekte, koji nekome mijenjaju svijet. Tipična, zdrava djeca i djeca sa poteškoćama ili invaliditetom i njihovo obrazovanje, poboljšanje uslova života i omogućavanje edukacija, olakšanje djelovanja ustanovama i organizacijama koje brinu o ovim kategorijama, naša su stalna briga. Oni su naša budućnost. Na drugoj strani, stare i iznemogle, osobe koje nemaju mogućnost da rade, potrebno je podržati i omogućiti koliko – toliko dostojanstven život. Povratnici su također važan dio našeg fokusa. Ponekada ljudima ne znači ni materijalna pomoć, koliko posjeta u teškim trenucima i podsjećanje da nisu zaboravljeni. Od uspješnih projekata, svakako bismo izdvojile dva, na koja smo najviše ponosne: Mala sirena Centar za djecu sa poteškoćama u razvoju u Zavidovićima, u čijoj smo izgradnji najveći pojedinačni donator, a koji danas pomaže djeci i porodicama sa područja osam općina, te Projekat ekonomskog jačanja i terapija za djecu sa poteškoćama u razvoju, u Travniku, udruženja Sreća za sve
Kako vaša organizacija reaguje u hitnim situacijama ili prirodnim katastrofama?
Vođene mišlju: samo blagovremena pomoć je prava pomoć, mi pokušavamo biti na licu mjesta što prije. Nakon katastrofalnih poplava i klizišta u oktobru prošle godine, nakon 24h smo bile u Donjoj Jablanici sa čizmama, kabanicama i rukavicama koje smo dijelile vojnicima, policajcima, vatrogascima i volonterima koji su tragali za preživjelim. Nakon te prve urgentne pomoći, stupile smo u kontakt sa predstavnicima civilne zaštite, općine, drugih nevladinih organizacija i volonterima u Jablanici, Konjicu, Fojnici, Kreševu, ali smo i same posjetile sva pogođena mjesta, kako bismo saznale koji vid pomoći je najpotrebniji i kome. U danima i mjesecima nakon poplava porodicama koje su pogođene ovom nesrećom objezbjedili smo sredstva za dezinfekciju, isušivače vlage, drva, šporete na drva, frižidere, el.šporete i mašine za veš, te motorke koje su im bile neophodne da raščiste svoja dvorišta.
Mi smo mali tim, dvije žene, što je s jedne strane izazov, ali s druge nam omogućava da brzo djelujemo, nema komplikovanih procedura i beskrajnih komunikacija mailovima, kada dođe do nesreće odmah reagujemo i djelujemo, naravno sve to ne bi bilo moguće bez povjerenja i podrške koju imamo od matične organizacije Swiss Barakah Charity. Nakon poplava u Prijedoru također smo u roku od 24h bile na licu mjesta sa hranom i vodom za porodice koje su bile “zarobljene” u svojim kućama, a u roku od 7 dana nakon poplava poslale smo i dodatnu pomoć za Prijedor. Smatramo da nam je velika prednost činjenica da smo kroz svoja prethodna radna iskustva, ali i projekte koje smo do sada realizovali u BiH upoznale puno vrijednih pojedinaca i kvalitetnih organizacija, tako da manje više u svakom dijelu države imamo pouzdane partnere koji nam omogućavaju da u što kraćem roku dođemo do onih kojima je pomoć najpotrebnija, Ne čekamo sutra, ne čekamo ponedjeljak i ne gledamo na sat.
Na koji način pronalazite ljude i organizacije u potrebi?
Generalno, naš je cilj pronaći pokretače zajednica, filantrope koji su već pokazali da žele raditi i unaprijediti društvo. Nažalost, naše društvo je od rata naviknuto na brojne donacije i podršku te se nekako jedan dio i opustio u toj stalnoj ulozi žrtve. Mi želimo podržati promjene, a nemamo materijalne niti finansijske kapacitete samostalno raditi u svim zajednicama u BiH. Kao što smo pomenule kroz prethodna radna i volonterska iskustva upoznale smo puno divnih ljudi i organizacija širom naše zemlje koji u svojim lokalnim zajednicama čine čuda. Ta baza nam je bila osnov, prvo smo provjerile na koji način njima možemo pomoći da unaprijede svoj rad i da zajedno pomognemo, međutim već nakon prva dva – tri realizovana projekta počeli su pristizati zahtjevi za pomoć i podršku od organizacija i institucija s čijim radom nismo bile direktno upoznate ranije, mreža dobra se širi i stvarno nam je drago da ima toliko puno dobrih inicijativa u BiH.
Kako određujete prioritete i kako mjerite efikasnost svog rada?
Iako smo tu da pomognemo u hitnim situacijama i prirodnim nepogodama Barakah Charity prioritet su razvojni, dugoročni projekti od kojih korist ima šira zajednica, fokus nam je na pružanju podrške djeci, osobama s invaliditetom, starijim osobama i povratnicima, trudimo se da naša podrša omogući dugoročno rješenje određenog problema, npr. u Zvorniku, tačnije mjestu Snagovo povratnici nemaju vodu, tamo smo iskopali bunar i napravili česmu koju sada cijelo selo, ali i prolaznici koriste. U Stocu smo renovirali toalete i učionicu u osnovnoj školi, tamo je bukvalno dio plafona pao u učionicu i to je trebalo hitno sanirati prije početka školske godine, tako da se to samo “nametnulo” kao prioritetno. U Bužimu smo djeci u vrtiću opremanjem trpezarije omogućili da mogu objedovati za stolom i u osnovnoj školi smo prilagodili toalete za dvoje učenika koji koriste kolica, a kojima je to bila prepreka za školovanje. Pored navedenog tu su i aktivnosti koje redovno provodimo u sklopu ramazana ili tokom Kurban Bajrama, a kojima opet pomažemo najugroženije članove društva. Prošle godine učestvovali smo i na Maršu Mira kroz podjelu hrane i pića učesnicima Marša i volonerima, svakako podršku pripremamo i ove godine.
Na koji način podstičete zajednicu da se uključi u humanitarne akcije?
U ovim kapacitetima, naš cilj nije podsticati iznova bilo koju zajednicu na vlastiti angažman. Pronalazimo pojedince, ustanove ili organizacije koji već imaju djela iza sebe. Na drugoj strani, mi također svoim radom želimo ukazati na potrebe društva i samim tim motivisati pojedince, kompanije i sve druge subjekte, da podrže razvoj zajednica i našeg društva i da olakšamo zajedno život onima koji su u potrebi.
Da li je rad na terenu naporan i koliko satisfakcije dobijete za nove poduhvate?
Mi volimo teren, iako se šalimo/žalimo da godine stižu i da nam svaki put treba više vremena da se “oporavimo” nakon puta, činjenica je da u direktnom kontaktu sa ljudima, do kojih naša pomoć dođe, i punimo baterije. Uvijek nekako lakše dođemo na ideju kako riješiti neki problem ili dodatno pomoći, dok smo na terenu ili u putu kući, dok sumiramo utiske. Pominjale smo partnerstva s lokalnim organizacijama i one jesu ključ, jer, ne možemo mi iz Sarajeva znati šta to treba Sanskom Mostu, ali to ne znači da smo tek donatorska organizacija koja će prebaciti novac partner na terenu i staviti kvačicu na obavljeno, mi smo maksimalno uključene u svaki segment provedbe projekta, od odabira ponuđača, ako se radi o nekoj nabavci npr, do izvedbe i naravno volimo da dođemo i vidimo kako to sve funkcionira u praksi nakon naše podrške, koliko smo pomogli i šta bismo još mogli uraditi.
Da li podrška kroz organizaciju Barakah dolazi i od strane Bosne i Hercegovine
Ukoliko mislite na institucije, ili projekte koje finansiraju različiti nivoi državne vlasti, za sada nismo imali podršku, iskreno nismo je ni tražile. Prvu godinu smo imale podršku matičnog udruženja i fokusirale smo se da pokažemo rezultate rada koji će opravdati naše buduće zahtjeve za podrškom u BiH. Svakako planiramo partnerstva sa institucijama, s obzirom da uskoro otvaramo Community Centar u Sarajevu, gdje između ostalog planiramo i pokretanje javne kuhinje i tu se otvaraju mogućnosti za saradnju sa vladinim sektorom, ali i kompanijama i pojedincima. Zasigurno, naša dijaspora je kroz matično udruženje već značajno podržala naš rad u BiH.
Da li imate volontere i da li se rado odazivaju na vaše kampanje?
Za sada volontiraju članovi naših porodica i prijatelji, uglavnom su priskakali u pomoć u ramazanu, jer tada imamo jako puno aktivnosti, ali i za vrijeme i nakon poplava prošle godine. Nismo imale zvaničnih poziva za volontere, ali kad nam je trebala pomoć uvijek smo se imale na koga osloniti. Posebno nas raduje činjenica da se uposleni ili volonteri iz udruženja kojima je Barakah Charity pomogao stave na raspolaganje da pomognu, ako ništa barem dijeljenjem informacija ili savjetom, što je nekada i najveći vid pomoći. Sada, kada naš rad postaje prepoznatljiv, polako nam se počinju javljati i građani i različiti profesionalci, sa upitima za volontiranje.
Najveće prepreke koje ste imali do sad u svom radu?
Iako zvuči bezazleno, proces registracije Udruženja je trajao više od šest mjeseci.
Da li sarađujete sa nekim organizacijama unutar BiH i na koji način?
Mi smo otvoreni za saradnju sa svim organizacijama koje rade na unaprijeđivanju kvalitete života ljudi u Bosni i Hercegovini, do sada smo podržali i sarađivali sa udruženjima: Mala Sirena iz Zavidovića, Sreća za sve iz Travnika, Srcem za Podrinje iz Zvornika, Mali Svijet iz Lukavca, Merhamet, Dlan iz Zenice, Crveni Križ, Dobro Djelo iz Sarajeva, Hrabro Srce i Zemlja djece iz Tuzle, Condor iz Sanskog Mosta , GSS Prenj iz Konjica, zatim sa udruženjima žena iz Zenice, Doboja i Maglaja. Pored navedenog podržali smo i domove za nezbrinutu djecu u Zenici, Tuzli, Mostaru, Kulen Vakufu, kao i higijensko epidemiološku službu pri JU Dom zdravlja Konjic …Kao što vidite trudimo se da budemo prisutni u svim dijelovima Bosne i Hercegovine.
Šta vas je motivisalo da se pridružite ovoj organizaciji
Ovo će možda zvučati kao fraza, ali, uistinu potreba da pomognemo i napravimo suštinsku promjenu u našem društvu i učinimo ga boljim i pravednijim za našu i svu drugu djecu. Obje smo dugo aktivne u nevladinom sektoru, što kroz posao, što kroz volontiranje i često smo svjedočile situacijama u kojima je potrebna samo mala pomoć, finansijska, u znanju…da se određeni problem riješi i tako pomogne većem broju ljudi, ali nije bilo novca, volje, načina…Barakah Charity daje nam priliku da budemo dio rješenja i to je stvarno nevjerovatan osjećaj.
