„Ko igra, pobjeđuje“, naziv je međunarodnih igara djece i mladih s poteškoćama u razvoju koje se već petu godinu održavaju u Mostaru. Preko 300 učesnika iz cijelog regiona, imaju priliku da svoje vještine pokažu u plivanju, atletici, stonom tenisu i inkluzivnoj košarci, ali i da promovišu jednakost, prihvatanje i inkluziju.
Iako ne gaji preveliku ljubav prema košarci, Azemina Mehremić, dugogdišnja štićenica Centra Los Rosales, s velikim uzbuđenjem korača prema košarkaškom terenu i daje svoj maksimum kako bi upravo njena ekipa bila pobjednička. I prethodnih godina učestvovala je na ovom takmičenju, kojem se uvijek iznova mnogo raduje.
“Vjerujte mi uzbuđena sam, tresem se sva, ali potrudit ću se. Zagrijavali smo se, navijamo za ostale ekipe. Ja više volim atletiku, iznenada su me upisali za košarku, ali pošto su mene baš izabrali potrudit ću se da ih ne razočaram”, priča Mehremić.
S velikim žarom doprinos svojim ekipama daju dvije Dragane – iz Fojnice i Banjaluke. Ipak, najviše ih raduje međusobno druženje i upoznavanje, jer mnogima je ovo jedina prilika da putuju i spoznaju nešto novo.
“Meni je prvi put ovdje, malo nervoza i to, ali drago mi je što učestvujem, košarka mi je u ovom svemu najdraža jer mislim da mi košarka i najbolje ide”, smatra Dragana Gligić, Banja Luka.
“Bavim se sportom, malo treniram , a ovo mi super dođe”, dodaje Dragana Mašić, Fojnica.
Osim iz BiH, na igrama učestvuju takmičari iz škola, ustanova i centara iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, Crne Gore i Turske. Mnogi su tu prvi put, a drugi su redovni gosti ovog mostarsog mitinga.
“Prošle godine ovojio sam četvrto mjesto iz plivanja na 25 metara, a šta će biti ove godine vidjet ćemo”, kaže Mate Martinović, Hrvatska.
“Dobri prijatelji, dobro druženje i sve. U Mostaru nam je lijepo, nismo obilazili grad ali ići ćemo”, ističe Marko Maurović, Slovenija.
Uz košarku i plivanje, na Sportskim igrama se igra fudbal, stoni tenis, a veliki interes izaziva atletika.
“Zadovoljan sam, osjećam se dobro, očekivao sam da ću biti prvi u atletici i jesam”, navodi Nemanja Šević, Banja Luka.
“Takmičim se u atletici, plivanju, pa skok u daljinu. Najviše volim plivanje i volio bih da osvojim drugo mjesto”, dodaje Lais Kajfeš, Slovenija.
Kako bi ukazali na važnost inkluzije svojih štićenika, trodnevnu manifestaciju organizovao je centar Los Rosales, jer korist je tvrde višestruka.
“Ovo nije samo sport, ovo je vikend socijalizacije, građenje prijateljstva, mostova, jako su bitni njihovi osmijesi i sreća, razvijanje takmičarskog duha, ali tu su prijateljstva koja sigurno ostaju za cijeli život”, smatra direktorica Mirna Mezit.
“Ono što je nama osnovni cilj jeste da se svi osjećaju kao pobjednici jer to je i naš slogan „Ko igra, pobjeđuje“, da bude mnogo osmijeha, igre, takmičarskog duha”, pojašnjava nastavnik Saša Mehmedović.
A svega toga ne nedostaje, jer djeca i mladi s poteškoćama u razvoju susreću se s otežanim pristupom sportskim takmičenjima, pa iako su ove igre samo jedan mali korak ka napretku, za njih je to veliki događaj i prilika da budu jednaki, prihvaćeni i sretni.
