Oba doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine usvojila su Nacrt zakona o fiskalizaciji transakcija u FBiH kojim je planirano nekoliko značajnih novina. Poznato je tko je zakonom obveznik fiskalizacije, a tko oslobođen, a sada smo analizirali koje temeljite promjene donosi zakon, posebno za one koji bilježe i najmanje ekonomske aktivnosti.
Naime, ovim zakonom propisuje se obveza izdavanja fiskalnih računa za sve subjekte koji ostvaruju promet na teritoriju FBiH – uključujući ne samo gospodarska društva i obrtnike, nego i fizičke osobe koje nisu registrirani poduzetnici, ali ostvaruju godišnji prihod veći od 5.000 KM, piše Akta.
To praktično znači da bi i mnogi građani koji povremeno obavljaju određene transakcije (npr. iznajmljuju stan ili prodaju vlastitu imovinu) postali obveznici fiskalizacije ako im takvi prihodi prelaze zadani prag od 5.000 KM godišnje.
Iz Vlade FBiH navode da je cilj predloženog zakona suzbijanje sive ekonomije i povećanje porezne discipline korištenjem modernih tehnologija za evidenciju svake transakcije u stvarnom vremenu. Zakon ukida niz izuzeća koja su postojala u dosadašnjem sustavu fiskalizacije – tako više ne bi bili pošteđeni ni samostalni poljoprivrednici na tržnici, ni zanatlije starih tradicijskih zanata koji prodaju ručne radove, a koji su ranije bili izuzeti.
Herzegovina wine
VELIKE PROMJENE ZA FIZIČKE OSOBE
Posebno je značajno novo pravilo za fizičke osobe. Prema nacrtu, svaka fizička osoba koja obavlja bilo kakvu djelatnost (prodaju proizvoda, dobara ili usluga) bez obveze registracije firme, morat će izdavati fiskalne račune ako joj je ukupan prihod od tih transakcija u prethodnoj godini veći od 5.000 KM.
Ovo obuhvaća širok spektar građana – od iznajmljivača nekretnina, preko povremenih trgovaca (npr. prodaja rabljenih vozila), do samostalnih zanatlija ili honoraraca koji nisu formalno registrirali posao.
Prag od 5.000 KM relativno je nizak – stručnjaci upozoravaju da je u današnje vrijeme taj iznos lako dostižan, te predlažu razmatranje višeg praga (npr. 12.000 KM godišnje) kako sitni pružatelji usluga ne bi bili preopterećeni fiskalnim obvezama.
Ipak, prema trenutnom prijedlogu, svaka osoba koja prelazi 5.000 KM prihoda od tih neformalnih djelatnosti morala bi ući u fiskalni sustav. U nastavku analiziramo kakve bi ekonomske i administrativne posljedice to imalo za male pružatelje usluga, te koje nove obveze (digitalni potpis, uređaji, softver) donosi ovaj zakon.
Posljedice za fizičke osobe i male pružatelje usluga
Uvođenje obveze fiskalizacije za prethodno neformalne ili male djelatnosti neminovno nosi dodatne troškove i administrativne procedure za te subjekte. Neki od primjera i potencijalnih posljedica su:
- Iznajmljivači stanova ili soba: Osoba koja privatno iznajmljuje stan sada bi morala izdavati fiskalni račun za svaku uplatu najamnine. To znači nabavu fiskalnog sustava i evidentiranje svakog mjesečnog zakupa kroz sustav Porezne uprave. Za mnoge „male stanodavce“ koji rentaju jednu nekretninu (čiji godišnji prihod lako prelazi 5.000 KM), ovo je značajna promjena – morali bi voditi poslovne evidencije poput firme i snositi troškove opreme i softvera za fiskalizaciju. Moguće posljedice su da će neki povećati cijene najma kako bi pokrili nove troškove ili će se suočiti s kaznama ako ne ispune obvezu.
- Povremeni prodavači osobne imovine (automobila, opreme i sl.): Građani koji povremeno prodaju vlastite stvari (npr. rabljeno vozilo, vrijedniju opremu) i pri tome ostvare veći prihod od definiranog praga formalno bi se također smatrali „obveznicima fiskalizacije“. U praksi, to bi značilo da čak i jednokratne prodaje koje premaše 5.000 KM zahtijevaju izdavanje fiskalnog računa. Takvi prodavači morali bi prethodno pribaviti fiskalni uređaj ili pristup odgovarajućem softveru kako bi mogli generirati račun za tu transakciju, što može biti neisplativo ako se radi o rijetkim prodajama. Administrativno opterećenje za jednokratnu prodaju postaje značajno – potencijalno destimulirajuće za građane da legalno prijave takve transakcije.
- Mali obrtnici i zanatlije: Za registrirane obrtnike (samostalne poduzetnike) fiskalizacija nije nova obveza – većina ih i sada izdaje račune ako su u sustavu PDV-a. Međutim, novim zakonom ukidaju se neka izuzeća i pooštravaju obveze i za najmanje. Posebno su pogođeni tradicionalni zanati (stari i umjetnički obrti, npr. kujundžije, abadžije, korpari i sl.) koji su dosad bili izuzeti od fiskalizacije prilikom prodaje na tržnicama ili sajmovima – sada bi i oni morali imati fiskalnu blagajnu ili aplikaciju.
Predstavnici obrtnika upozoravaju da bi nametanje ove obveze mnogima bilo pogubno: stari zanati su “niskoprofitabilni, jedva opstaju, i ako im uvedete fiskalnu blagajnu – to je ključ u bravu”, kaže Mirza Batalović, zastupnik u Parlamentu FBiH, obrazlažući zahtjev da se takvi obrti izuzmu.
Željko Babić, predsjednik Obrtničke komore FBiH, ističe da su to uglavnom samozaposleni pojedinci sa skromnim prometom i paušalnim porezom, te im je fiskalna blagajna „opterećenje u svakom pogledu, i tehničkom i financijskom“.
U širem smislu, ekonomske posljedice za male subjekte ogledat će se u povećanju njihovih troškova poslovanja (nabava opreme, digitalni certifikat, eventualne naknade za održavanje) te u potrebi da se pridržavaju strogih pravila izdavanja računa. Neki bi se mogli odlučiti formalizirati svoj rad (registrirati djelatnost) kako bi lakše ispunili uvjete, dok bi drugi mogli pokušati izbjeći prelazak praga od 5.000 KM kako ne bi pali pod obvezu fiskalizacije.
Administrativno, fizičke osobe koje do sada nisu imale doticaja s poreznim sustavom na ovaj način morale bi naučiti proceduru fiskalizacije, voditi računa o svakoj naplati i čuvati kopije ili elektroničke zapise računa. Nepoštivanje novih propisa nosi rizik značajnih kazni – predviđene su novčane sankcije od minimalno 100 KM pa do čak 30.000 KM za teže prekršaje. Točnije, za kupce je predviđena kazna od 100 KM, a za obveznike fiskalizacije – fizičke osobe – 5.000 KM.
To je dodatni razlog za brigu malim pružateljima usluga, koji do sada možda nisu ni znali što je fiskalni račun, a sada se suočavaju s potencijalno visokim kaznama ako nešto pogrešno učine.
OBVEZA POSJEDOVANJA DIGITALNOG POTPISA
Dodatno, središnji tehnološki zahtjev online fiskalizacije je korištenje kvalificiranog digitalnog potpisa prilikom izdavanja računa. Svaki obveznik fiskalizacije morat će, prema nacrtu zakona, posjedovati certifikat za elektronički potpis izdan od ovlaštenog certifikacijskog tijela u skladu sa Zakonom o elektroničkom potpisu.
U praksi, to znači da će npr. fizička osoba koja izdaje fiskalne račune morati imati svoj digitalni certifikat (digitalni identitet) kojim će elektronički potpisivati svaki račun prije slanja Poreznoj upravi. Digitalni potpis jamči autentičnost podataka i povezuje račun s konkretnim obveznikom fiskalizacije.
Osim digitalnog potpisa, novi sustav fiskalizacije nameće i druge tehničke i administrativne korake koje svaki obveznik mora ispuniti te donosi dodatne troškove fiskalizacije.
Zbog navedenog, postoji bojazan da će dio najmanjih subjekata radije prestati s radom ili otići u potpunu sivu zonu, nego ulaziti u sustav koji im nameće fiksne troškove koje ne mogu pokriti malim obujmom poslovanja.
REAKCIJE STRUČNJAKA I INTERESNIH GRUPA
Predložene izmjene fiskalizacije izazvale su žive reakcije stručne javnosti, gospodarskih komora i udruga.
Posebno se ističe nelogičnost da prijedlog zakona u važećoj verziji obuhvaća i one najsitnije zanatlije, dok istovremeno izuzima kladionice pod određenim uvjetima.
Naime, nacrt zakona predviđa da djelatnost igara na sreću (kladionice) bude izuzeta od fiskalizacije ako je sustav tih priređivača izravno povezan online s Poreznom upravom.
Obrtnici smatraju da je to dvostruki standard: “Oslobodili su kladionice, ali zanatlija se nisu sjetili”, kritizirao je ovaj pristup zastupnik Mirza Batalović. On je i ranije ukazivao da stari i tradicionalni zanati ne trebaju biti fiskalizirani i shodno tome predložio Zaključak kojim se traži njihovo izuzeće.
Zahvalio bih se ministru gospodinu Mijatoviću koji je prihvatio ovu sugestiju upućenu kroz Zaključak i potvrdio da će ista biti uvrštena u prijedlog Zakona.
Ministarstvo financija FBiH na sjednici parlamenta obećalo je razmotriti taj amandman, što ulijeva nadu da će barem najugroženije kategorije obrtnika biti pošteđene.
