Piše: prof.dr. Marijana Semič Šećibović
Prof.dr Marijana Semič Šećibović , vanredna profesorica. Osnivačica je i dekanica Visoke škole za turizam i menadžment Konjic. Naučna usmjerenja su joj komunikologija, akademske vještine i obrazovanje. Iz ovih oblasti objavila je više naučnih radova i šest knjiga. Posljednjih petnaest godina intenzivno piše i govori o položaju žene u bh.društvu. Autorica je prvo nagrađenog projekta „Obrazovanje obespravljenih žena u BiH“, 2023. godine u Briselu. Mentorica je studentica, svjetskih prvakinja koje su 2023.godine u Madridu u finalu pobijedile studente SHL hotelijersku školu iz Luzerna, najrespektabilniju školu za turizam u Švicarskoj i Evropi, prikazavši novu gastronomsku ponudu, Geofood. Aktivno promovira bh. turizam i sa svojim tim učestvuje u Inttereg projectu GeoTour Plus sa intencijom da od 2026.godine Bosna i Hercegovina dobije prvi geopark. Dobitnica je nagrade Sparkasse Bank za „Dobre priče“. Autorica je bloga „Život je ringišpil“ (www.marijanass.com) koji se bavi prilikama, neprilikama, pravdom, nepravdom, diskriminacijom žene u društvu.
Opće stanje turizma i ugostiteljstva u BiH
Bosna i Hercegovina se nalazi u kompleksnoj situaciji kada je u pitanju razvoj turizma, hotelijerstva i ugostiteljstva. Iako posjeduje značajan potencijal, mnogi izazovi koče njegov napredak. Stručnost i edukacija igraju ključnu ulogu u razvoju ove industrije, ali trenutni obrazovni sistem nije u stanju osigurati dovoljan broj kvalifikovanih radnika.
Izazovi i prepreke u razvoju turizma
Jedan od osnovnih problema turizma u BiH je nedostatak strateškog i stručnog pristupa. Turizam je ozbiljna nauka koja zahtijeva stručno planiranje i dugoročne investicije. Međutim, politički faktori i nepovoljno poslovno okruženje usporavaju ovaj proces. Još jedan veliki izazov je činjenica da u cijeloj zemlji postoje samo dvije visokoškolske institucije specijalizirane za turizam. Na ostalim fakultetima, turizam se proučava kao sporedna oblast unutar ekonomije i marketinga, što nije dovoljan osnov za stvaranje kvalifikovanog kadra. Turizam i ugostiteljstvo zahtijevaju radnike znanja, no trenutni obrazovni sistem nije prilagođen potrebama tržišta. S druge strane, postoji i razlika u nivou kvaliteta hotela i ugostiteljskih objekata. Dok hoteli koji su dio međunarodnih lanaca održavaju visoke standarde, većina domaćih ugostiteljskih objekata posluje na mnogo nižem nivou. Nedostatak stručnog kadra dodatno komplikuje situaciju, jer bez obučenih kuhara, konobara i menadžera, nije moguće postići visok nivo usluge.
Neiskorišten potencijal
Bosna i Hercegovina ne koristi svoj puni turistički potencijal prvenstveno zbog nedostatka znanja i ulaganja. Iako je zemlja bogata prirodnim ljepotama i kulturnim znamenitostima, nedostaje infrastrukturna podrška i adekvatna promocija. Politička nestabilnost također predstavlja ozbiljnu prepreku za privlačenje investitora i razvoj turističkih projekata.
Jedan od najvećih problema je i sistem finansiranja. Država nije usmjerena na ulaganje u turizam, već se budžeti dijele unutar političkih struktura. Umjesto strateškog ulaganja u razvoj turizma, privatni sektor se konstantno suočava s finansijskim opterećenjima koja ograničavaju njegov napredak.
Problem nedostatka stručnog kadra
Tržište rada u turizmu i ugostiteljstvu u BiH pati od hroničnog nedostatka kvalifikovanih radnika. U hotelima i restoranima, manje od 10% zaposlenih ima formalno obrazovanje iz turizma i ugostiteljstva. Osim toga, mladi koji završe obrazovanje u ovoj oblasti često napuštaju BiH u potrazi za boljim uslovima rada u Hrvatskoj, Austriji, Italiji ili na kruzerima.
Osnovni uzrok ovog problema leži u neadekvatnom obrazovnom sistemu koji ne nudi savremene programe usklađene s potrebama tržišta. Osim toga, poslodavci u BiH nisu u mogućnosti da ponude visoke plate zbog visokih poreza i nameta, što dodatno otežava zadržavanje kvalifikovanih radnika.
Važnost edukacije i profesionalizacije
Formalno obrazovanje i kontinuirano usavršavanje su ključni faktori za unapređenje turizma i ugostiteljstva. Međutim, potrebno je reformisati postojeće obrazovne programe kako bi odgovarali savremenim zahtjevima industrije. Kurikulumi bi trebali biti kreirani u saradnji sa stručnjacima i poslodavcima iz sektora, te omogućiti studentima više praktične nastave.
Nadalje, BiH nema razvijen sistem visoko strukovnog obrazovanja, što je veliki nedostatak. Umjesto klasičnih fakulteta za turizam i ugostiteljstvo, trebalo bi uvesti visoke strukovne škole povezane s hotelima i restoranima, gdje bi studenti kroz praksu sticali neophodne vještine.
Kako motivisati mlade za karijeru u turizmu?
Dugoročna strategija motivacije mladih za rad u turizmu počinje od osnovnog obrazovanja. Reforma kurikuluma, uvođenje savremenih nastavnih metoda i promoviranje turizma kao atraktivne karijere ključni su faktori u ovom procesu. Mediji također igraju važnu ulogu u afirmaciji ugostiteljskih zanimanja kroz pozitivne priče i promociju uspješnih primjera.
Važno je i uspostavljanje partnerstava između škola, fakulteta, hotela, restorana i turističkih agencija kako bi se kreirao sistem podrške mladim ljudima. Ukoliko bi postojala jača povezanost obrazovnih institucija i privrede, mladi bi imali jasniji put ka zaposlenju i razvoju karijere u ovoj oblasti.
Turizam i ugostiteljstvo u BiH imaju veliki potencijal, ali su suočeni s brojnim izazovima. Nedostatak stručnog kadra, neadekvatan obrazovni sistem, politička nestabilnost i manjak ulaganja glavni su faktori koji koče razvoj ove industrije. Ključni koraci za poboljšanje situacije uključuju reformu obrazovanja, jačanje praktične obuke, bolju komunikaciju između sektora i promociju turizma kao perspektivne karijere.
Da bi BiH mogla iskoristiti svoj puni turistički potencijal, potrebno je strateško planiranje, politička volja i povezanost svih aktera u industriji. Samo kroz zajednički rad i ulaganje u stručnost moguće je postići održiv razvoj turizma i ugostiteljstva u zemlji.
