Na današnji dan 1917. godine, u Mostaru je rođen Džemal Bijedić, bosanskohercegovački političar, jedan od najutjecajnijih i najistaknutijih Bošnjaka 20. vijeka.
Nakon Drugog svjetskog rata zbog velikih zasluga u odbrani zemlje od okupatora, kao i u Komunističkoj partiji Jugoslavije, u koju se uključio još kao student, obavljao je brojne visoke funkcije u bivšoj SFRJ, između ostalih, bio je predsjednik Republičkog vijeća, predsjednik Skupštine SRBiH i na kraju imenovan za predsjednika Saveznog izvršnog vijeća SFRJ, 1971. godine.
U vrijeme ustavnih promjena krajem 1960-ih i početkom 1970-ih Bijedić zalagao se za ravnopravnost republika u jugoslavenskoj federaciji, te ravnopravnost naroda unutar Bosne i Hercegovine. Borio se za integraciju Hrvata zapadne Hercegovine, afirmaciju nacionalnog identiteta Muslimana i integraciju Bosanske krajine u šire bosanskohercegovačke političke, ekonomske i kulturne tokove. Osim toga, organizator je tadašnje bh. privredne reforme i infrastrukture, posebno izgradnje moderne putne mreže, regionalnih vodovoda, gradskih kanalizacija i telekomunikacija.
Avionska nesreća
U avionskoj nesreći koja se dogodila na letu iz Beograda prema Sarajevu, 18. januara 1977. godine, Džemal Bijedić je tragično izgubio život zajedno sa suprugom Razijom, od koje se nije odvajao gdje god da je išao. U nesreći je poginulo još šest putnika i članova posade. Ni danas nije razriješena misterija o toj nesreći, jer su postojale osnovane sumnje da je namještena, a razlog je bio, prema mišljenju mnogih političkih analitičara, to što ga je Josip Broz Tito vidio kao svog nasljednika na čelu SFR Jugoslavije.
Bijedić je bio porodičan čovjek kojeg su svi voljeli, najomiljeniji bosanskohercegovački političar svih vremena, koji se za svoju Bosnu i Hercegovinu do posljednjeg daha borio svim srcem. Na sarajevskom groblju Bare, gdje je ukopan Džema, kako su ga zvali odmilja, svake godine na dan njegove pogibije okupe se poštovaoci njegovog lika i djela, kako bi odali počast ovom bh. velikanu.
