Danas je Međunarodni dan Roma.
Obilježava se 8. aprila svake godine od 1990. godine, a njegov cilj je da skreće pažnju na diskriminaciju usmjerenu prema romskim zajednicama širom svijeta i poziva na poštovanje svih ljudskih prava. Obilježavanjem 8. aprila, odaje se počast velikom međunarodnom skupu predstavnika Roma koji je održan od 7. do 12. aprila 1971. godine blizu Londona.
Romska kultura i jezik su nevjerovatno bogati, a u toku svojih migracija iz dijelova Indije i Pakistana, odlazili su u Tursku, Francusku, Španiju.
Njihova kultura miješala se sa iberskim, jevrejskim, muslimanskim i mavarskim društvom, te postala identifikovana kao flamenko. Romi imaju i svoju sveticu, Kali Saru, za koju se vjeruje da je bila ili plemkinja ili sluškinja u Egiptu. Bez obzira na to što kažu legende, Kali Sara je romska svetica. Romska kraljica.
Kroz historiju, romski narod suočavao se sa različitim problemima i diskriminacijom. Europski Romi su tako, u Drugom svjetskom ratu, bili meta za potpuno istrebljenje pod nacističkim režimom.
Historičari procjenjuju da je ukupan broj stradalih Roma do oko 500.000, a najčešći uzroci su bili organizirani progoni, bolesti ili posljedice gladovanja.
Mnogi od onih koji su preživjeli ovaj period pod nacistima i dalje su bili podvrgnuti progonu nakon Drugog svjetskog rata, jer su romske zajednice nastavile da se suočavaju s diskriminacijom i predrasudama širom Europe u različitim oblicima.
Većina Roma u Evropi doživljava i relativne i apsolutne nivoe siromaštva i socijalne isključenosti, sa alarmantno visokim stopama. U mnogim državama članicama socijalna zaštita je postavljena na neadekvatnim nivoima koji ne dozvoljavaju dostojanstven život. Da bi se ovo popravilo, borba protiv diskriminacije Roma mora biti na čelu društvenih i ekonomskih napora za inkluziju Roma i osigurati njihovo učešće u svim domenima javnog života.
Zvanično, himna Roma i romska zastava priznate su međunarodno tek 1990. godine, tokom četvrtog svjetskog kongresa Roma u Varšavi, kada su je prihvatili češki i slovački Romi, koji su svoju himnu komponovali u zloglasnom logoru Auschwitz.
Roma na svijetu ima oko 12 miliona, a najveći broj živi u Europi, gdje su najveća etnička manjina. U Bosni i Hercegovini, na popisu stanovništva 2013. godine, 12.583 ljudi su se izjasnili kao pripadnici romske nacionalne manjine.
U Bosni i Hercegovini, Romi se suočavaju sa brojnim socijalnim, ekonomskim i drugim problemima, od nezaposlenosti do konstantne diskriminacije. Jedan od takvih slučajeva završio je i pred Evropskim sudom za ljudska prava, a Dervo Sejdić i Jakob Finci podnijeli su apelaciju.
2009. godine, Sud je presudio da je Ustav Bosne i Hercegovine diskriminatorski s obzirom da nije definirana mogućnosti narodima koji nisu konstitutivni – Srbi, Hrvati i Bošnjaci – da se kandidiraju za člana Predsjedništva ili delegate u Domu naroda Parlamenta BiH.
Od znamenitih Roma u Bosni i Hercegovini, osim Derve Sejdića, nalaze se i Čika Mišo koji je Sarajevu uljepšavao svaki dan, svjetski poznata umjetnica Selma Selman, predsjednica Udruženja žena Romkinja Indira Bajramović i brojni drugi.
