KOLIKO JE JOŠ KATASTROFA PRED NAMA? Na više od 440 lokacija u BiH se nalaze kamenolomi, legalni i ilegalni
Kada je u noći 4. oktobra u bujičnim poplavama gotovo u potpunosti sravnjeno sa zemljom cijelo jedno naselje na jugozapadu Bosne i Hercegovine, pred prizorima užasa, regija je stala. Voda se povukla, a razmjeri tragedije postali su jasni – 19 ljudi je poginulo nakon što su se na kuće sručile desetine tona kamenja iz obližnjeg kamenoloma.
Na samo 500 metara udaljenosti, na brdu iznad Donje Jablanice, punih 20 godina poslovao je kamenolom, i to prema prvim reakcijama iz Hercegovačko-neretvanske županije, na čijem je teritoriju stradalo selo – bez dozvole.
Radio Slobodna Europa (RSE) utvrdio je da je sporni kamenolom imao dozvolu do 2008. godine i to po starim zakonskim propisima. Dvije godine ranije, Općinsko vijeće Jablanice dalo je pozitivno mišljenje za dodjelu koncesije. Na pitanja za daljnja pojašnjenja, nadležni su prestali odgovarati, uz objašnjenje da je u tijeku “predistražni postupak”.
Pet mjeseci kasnije, nitko nije preuzeo odgovornost. Nadležno tužiteljstvo još uvijek nije otvorilo službenu istragu. Ponavljaju da su u tijeku predistražne radnje.
Kamenolomi i problem regulacije
Podaci koje je utvrdio RSE pokazuju da se samo na teritoriju Bosne i Hercegovine nalazi više od 440 lokacija s kamenolomima – legalnima i ilegalnima, manjima i većima, napuštenima te onima koji se ubrzano šire.
Kako pokazuju brojni alati pomoću kojih je moguće vidjeti satelitske snimke, ovakvih lokacija u pet balkanskih država – BiH, Crnoj Gori, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji – ukupno je 1.350.
Međutim, iz dostupne dokumentacije nadležnih institucija, RSE je utvrdio da se u samo 711 kamenoloma kamen vadi i obrađuje s valjanom dozvolom.
To znači da je tek za polovicu kamenoloma utvrđeno da posjeduju zakonom propisane dokumente kojima se potvrđuje da funkcioniraju sigurno, bez opasnosti ili rizika za ljude, kuće, infrastrukturu i okoliš.
Kako je do ovoga došlo?
Građevinski bum, praćen ogromnim porastom javnih investicija u cestovnu infrastrukturu tijekom posljednjih 15 godina, mijenja sve zemlje na Balkanu.
Posljedica je, između ostalog, dramatično povećanje eksploatacije građevinskog materijala u kamenolomima.
Eksplozije, buka i oblaci prašine došli su tik uz kuće i njive, na rubove glavnih gradova balkanskih država. Uz nove autoceste, pejzaži se ubrzano mijenjaju, a iza građevinara ostaju posječena brda, uništena riječna korita i još uvijek nesaglediva ekološka šteta.
U prvim godinama, tvrtke koje su radile u kamenolomima djelovale su gotovo potpuno bez kontrole i bez poštovanja ekoloških propisa, dok su zakoni kasnili.
Donja Jablanica zastrašujući je primjer kakve posljedice ovakvo stanje može imati.
Podaci sa satelitskih snimaka
Europski program za promatranje Zemlje Copernicus objavio je tjedan dana nakon tragedije u listopadu podatke koji otkrivaju da je, uz smrt 19 ljudi, oštećeno 700 objekata i uništeno više od 18 kilometara ceste.
Na području Jablanice i Konjica, unutar pojasa od nekoliko kvadratnih kilometara, obrušilo se 96 hektara kamenih ostataka – što je ekvivalentno veličini 192 nogometna stadiona.
Karta koju je nakon višemjesečnog istraživanja izradila Digitalno-forenzička jedinica Radija Slobodna Europa pokušaj je da se na temelju najsuvremenijih alata transparentnije prikaže stanje u ovoj oblasti, u kojoj vlada manjak kontrole državnih institucija, necentralizirana i često zastarjela evidencija.
S druge strane, rad kamenoloma direktno je povezan s poslovima vrijednim milijune eura širom pet balkanskih država.
Kako su prikupljeni podaci?
RSE je identificirao kamenolome koristeći jedan od najsuvremenijih geolokacijskih AI alata “Earth Index”, koji pomoću niza inovativnih programa prepoznaje prostorne obrasce na satelitskim snimkama.
Alat s određenim stupnjem predikcije identificira sve lokacije koje su po strukturi reljefa iste.
“Earth Index” je korišten za prepoznavanje promjena u reljefu nastalih iskopavanjem kamena.
Za daljnje prikupljanje podataka i provjeru, RSE je koristio “Google Earth Studio”, povijesne snimke lokacija, “Google Street View” i alat “Mapillary”, kako bi prikupio što više vizualnih podataka s terena.
Brojne lokacije su izbačene jer je jedan od glavnih metodoloških pristupa bilo postojanje bagera, kamiona i postrojenja za separaciju i drobljenje kamena koji su vidljivi na javno dostupnim snimkama.
Neke lokacije ostale su označene jer je po dubini iskopa (od nekoliko desetaka metara) vidljivo da se ondje nekada vadio kamen u velikim količinama. Druge su označene jer su vidljivi ostaci nagomilanog kamena.
Poligoni na kojima se nalaze legalni kamenolomi na karti izrađeni su na temelju službenih podataka državnih institucija svake pojedine države, na osnovi javno dostupnih ugovora s koncesionarima i elaborata o zaštiti okoliša koji su sastavni dio koncesijskih akata.
Ove podatke prikazujemo na način na koji se vode u službenim evidencijama, bez obzira na to što pojedine lokacije izgledaju nepravilno. To može ukazivati na činjenicu da državne institucije ne vode potpuno precizne podatke o koordinatama polja na kojima je dozvoljeno iskopavanje kamena.
Kamenolomi – Zapadni Balkan
Zeleni poligoni na karti predstavljaju polja u kojima je, prema službenim državnim podacima, dozvoljeno iskopavanje kamena. Klikom na te poligone mogu se dobiti podaci o dozvolama, godini izdavanja i koncesionaru.
Crvene točke označavaju sve lokacije koje su moguće satelitski identificirati kao kamenolome, ali za koje ne postoji dozvola.
Narančaste točke predstavljaju lokacije identificirane pomoću digitalnih alata, no legalni i nelegalni kamenolomi nisu mogli biti razlučeni jer nadležna tijela u Bosni i Hercegovini nisu dostavila podatke o dozvolama.
Karta je otvorena i nadopunjavat će se u skladu s dostupnim satelitskim snimkama i drugim javnim podacima.
