Primjenom Odluke o minimalnoj plati koju je donijela Vlada Federacije sve više poslodavaca izbjegava zaposlenima isplatiti naknade za topli obrok i prevoz. Zaposleni na kršenje poreskih propisa upozoravaju pretežno anonimno, strahujući od gubitka posla.
Anonimna upozorenja
Kolektivnim ugovorima propisano je da naknada za topli obrok iznosi do 1 posto od prosječne plate u Federaciji. Ako ugovora nema, poslodavac nije obavezan isplaćivati.
Povećanje minimalne plate mnoge je obradovalo a potom zabrinulo. Kao posljedica Odluke Federalne vlade, sve više radnika ne dobija naknadu za topli obrok. I sve to zakonski, piše Federalna.ba.
Kako je kazao Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, njihov prijedlog ESV-u i Vladi je bio da se primanja radnika stave na minimalno hiljadu maraka, a ne minimalna plata na hiljadu maraka: “Jer smo znali šta to znači. Dosta kompanija razmišlja između toga koliko mogu da podignu primanja radnika ili s druge strane da gase svoje biznise jer ne mogu da izdrže. I, naravno, odluče se za nešto što je još u okviru zakona i moramo se tu kretati”.
“Ukoliko poslodavac ima manje od 30 zaposlenih, on nema obavezu da ima pravilnik o radu, ali može imati Kolektivni ugovor i u tom segmentu, ukoliko je Kolektivnim ugovorom propisan topli obrok, onda će imati pravo na topli obrok, a ukoliko nije, nema”, objašnjava Adis Kečo, šef Stručne službe u Savezu samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine.
Iako isplate naknada za topli obrok i prevoz nisu propisane Zakonom o radu, postavlja se pitanje zloupotrebe, zbog čega su upitni efekti povećanog minimalca u Federaciji.
Pitanje zloupotrebe
“Posebno je tragično što u ovom slučaju Vlada može biti zadovoljna jer radnik dobija isto, možda čak i manje, a Vlada dobija više zbog toga što dio koji je povećan u osnovnoj plati opterećen porezima i doprinosima, a Vlada to sebi naplaćuje, što je bila i ključna motivacija za ovu odluku. S druge strane, Vladu nije briga što radnik ne dobije više novca”, navodi ekonomski analitičar Igor Gavran.
“Vjerovatno ima slučajeva gdje se žele spasiti radna mjesta i imamo moralnu dilemu – da li primati hiljadu maraka ovako ili ići na biro. Ukoliko nije regulisano kolektivnim ugovorom u tim djelatnostima, ja nisam siguran da je potpuno zakonito ne isplaćivati topli obrok”, ekonomski analitičar Damir Bećirović.
Povećanjem minimalne plate doprinosi su povećani za 60 posto. Zato ne čudi što poslodavci pribjegavaju uštedama ukoliko nema kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu. A to znači od dobre volja i finansijske situacije poslodavaca zavisi da li će zaposlenim biti isplaćene naknade za topli obrok i prevoz. Pa su radnici opet na istom. Zbog čega im neće mnogo pomoći zaključavanje cijena ni bojkot trgovina.
