Ismet Smajlović: Zapis o konjičkoj Belgijanki Spomenki Džumhur
Tokom predratnog zamaha u prevodilaštvu, te poratnog zatišja, odskora, a u godini smo 2002., bosanskohercegovačkim čitaocima su dostupni i prevodi knjiga iz zemalja u kojima su izbjegli ili su na dužem boravku i naši pisci, novinari i drugi djelatnici, vični umijeću prevođenja.
Među najagilnije prevodioce spada i Spomenka Džumhur, koja je stanovnica Brisela već tri decenije. Prije nego je i prešla u prevodioce, Spomenka je bila i prosvjetar u bosanskim školama, te dopisnik listova u domovini. Usto, njen je dom u glavnom gradu Belgije tokom minulog rata bio svojevrsni „tranzitni centar“ za izbjeglice, kojima je ova rođena Konjičanka pomagala tako što im je obezbjeđivala i radni angažman, a onima koji su bili skloni umjetnosti pripomagala u priređivanju izložbi, koncerata, promociji knjiga.
„U avanturu prevođenja krenula sam intenzivnije prije četiri godine, kada je Francuska zajednica u Belgiji pokrenula ediciju „Mode Est-Ouest“. Ja sam bila „zadužena“ za prevođenje knjiga savremenih pisaca frankofonskog dijela Belgije, ali i bh. stvaralaca, prvenstveno onih u čijim je djelima Bosna bila glavni junak“, kazuje za „Avaz“ Spomenka Džumhur.
Ova konjička Belgijanka dosad je sa francuskog na bosanski jezik prevela djela Ežena Savickaje, Pjera Mertena, Karoline Lamarš, Žerara Adama, Monike Tomaseti, dok se u štampi nalaze i prevodi knjiga Ameli Notomb i Nikol Melinkoni. Kako se broj prevedenih knjiga uvećao, i zenički Dom štampe je pokrenuo ediciju „Mode Est-Ouest“ na bosanskom jeziku.
I znalci francuskog jezika mogu da se upoznaju sa stvaralaštvom bh. pisaca Rešada Hadrovića, Marjana Grubana, Alme Lazarevske, Zilhada Ključanina, čija djela su već među čitaocima ili su u fazi prevođenja u „prevodilačkoj radionici“ Spomenke Džumhur.
(Preneseno iz „Dnevnog avaza“, 22. 9. 2002.)
