Nakon saopćenja za javnost MZ Grabovci, objavljenog na našem portalu od 8. januara 2025. godine, na redakcijski email zaprimili smo i dopis Fondacije Atelje za društvene promjene ACT iz Sarajeva, kojeg u cjelosti prenosimo:
“Nastavno na razgovor urednika portala Novi Konjic s Mirsadom Čakširanom, predstavnikom neformalne grupe građana “Vratimo Kraljušticu”, ispod dostavljamo informacije o naučnom radu o rijeci Kraljuščici koji su napisali i objavili akademik prof. dr. sc. Muriz Spahić, prof. dr. sc. Semir Ahmetbegović i dr. sc. Željka Stjepić Srkalović. Izvorni rad možete pronaći ovdje: https://tinyurl.com/peh8bhuy.
U prilogu dostavljamo osvrt akademika Muriza Spahića, vodećeg naučnika – prirodnjaka u oblasti hidrologije i hidroekologije u Bosni i Hercegovini, na objavljeni rad koji u cijelosti ili određenim dijelom možete iskoristiti za objavu članka na vašem portalu. Ovdje se nalazi objava Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT koju također možete slobodno koristiti: https://tinyurl.com/yz7tjwhs. Zahvaljujemo na dosadašnjem praćenju aktuelnosti iz borbe za spas bosanskohercegovačkih rijeka i stojimo na raspolaganju za sva eventualna pitanja.” – navodi se u saopćenju.
Dostavljeni prilog objavljujemo u cjelosti:
“Tokom novogodišnjeg praznika na stranici Udruženja geografa u Bosni i Hercegovini geoubih.ba objavljen je novi broj, 22 za 11 godinu izlaženja, naučnog časopisa „Acta geographica Bosniae et Herzegovinae“. Osim ostalih radova koji se tiču širokih oblasti geografske nauke na 89 stranici imenovan je rad istog naslova kao i ovo saopštenje o rijeci Kraljuščici.
Potpisnici ovoga rada su 3 eminentna naučnika iz oblasti Fizičke geografije specijalnosti hidrologije, pedogeografije i geoekologije (akademik prof.dr.sc. Muriz Spahić, prof.dr.sc. Semir Ahmetbegović i dr. sc. Željka Stjepić Srkalović) koje svoje radove najviše objavljuju u ovom prestižnom geografskom naučnom glasilu, koji je prepoznat u 7 indeksiranih naučnih baza međunarodnog značaja. Interesovanje za probleme prirodne sredine publikovali su u načnim radovima koje su objavili osim u pomenutom naučnom časopisu još i u univerzitetskim udžbenicima i prezentacijama sa prestižnih međunarodnih naučnih skupova, od kojih su dva održana u Tuzli na teme: 1. Savremene geografske promjene – trendovi i posljedice; i 2. Georesursi i održivi razvoj, te predloženi u 2023. godini (uoči katastrofalnih bujičnih poplava, a ne održani, zbog nedostatka finansijskih sredstava od strane Ministarstva obrazovanja, nauke i mlade KS, Elementarne nepogode – geografski uzroci i posljedice.
Osim na ovakav način upoznavanja naučne javnosti autori rada aktivno učestvuju i u drugim medijima, a posebno TV i radio emisijama. Ovom prilikom navodimo da je prvi autor ovoga rada samo u dvije informativne emisije dvije TV kuće govoreći o bujičnim poplavama – uzrocima i posljedicama iz oktobra prošle godine ostvario gledanost blizu jednog miliona pregleda.
U objavljenom radu autori se bave prirodnim stresovima (hazardima) koji iniciraju geomorfološke promjene uniformnog razvoja reljefa vrlo kratkim ali snažnim prirodnim nepogodama koje imaju katastrofalna djejstva na postojeći reljef čiji je osnovni modifikator riječna voda nastala od provale oblaka koji je donio gotovo polugodišnju prosječnu visinu padavina. Ova elementarna nepogoda sručila se na paleozojski trup srednjebosanskog škriljavog gorja zahvatiši srednje slivove Neretve i Bosne i njenih vrlo razgranatih pritoka. Među njima bila je zahvaćenja i Kraljuščica. U radu je programatskim istraživanjem data slika, ranijih prije bujičarenja, fizičkogeografskih procesa i pojava u slivu Kraljuščice. Na više mjesta konstatovano je kako sliv Kraljuščice se nalazi u erozionom području vertikalno i horizontalno razuđenih morfoloških reljefnih formi prekrivene na površini labilnim raspadnitim metamorfisanim paleozojskim naslagama.
Sve antropogene radnje koje su u prvoj deceniji ovoga stoljeća načinjene u dolini Kraljuščice izgradnjom dvije MHE derivacionog (cjevovodnog) tipa imale su za posljedicu podsijecanja padina riječnog korita čime su one izgubile svoju prirodnu stabilnost. Na takve padine je djelovala nezabilježena količina padavina kojom su nestabilne padine, na ionako rastresitom paleozojskom supstratu koji je pokrenut procesima: odrona, kliženjem i jaružanjem u riječno korito, kojim je ono zatrpano nanosnim detritusom, a padine iznad su postale još više nestabilne, na nekim mjestima, gotovo do origrafskog razvođa prema Neretvici. Bilo koji novi antropogeni zahvati bi ubrzali padinske procese što bi imalo nesagledive posljedice opstanka nove reljefne uniformne faze razvoja uzdužnog profila Kraljuščice.
U nastavku rada autori se dalje bave hidrološkim odnosima u slivu rijeke Kraljuščice i konstatuju: “Dosta ujednačen protok, koji i u sušnim mjesecima pronosi približno oko 1 m³/s vode i činjenicu da morfo-grafija korita u stupnjevitom profilu je predstavljena bukovima koji imaju ulogu ekoloških niša, opredjeljuje zaključak da prirodni proticaj niz prirodno korito su sasvim bili dovoljni za preživljavanje planktonskih, nektonskih i bentoskih akvatičnih organizama. Ovome treba dodati i činjenicu da se prije vodozahvata radilo o rijeci čiste prirodne vode, onada ne čudi činjenica što je omogućavala bogatstvo nastanjenih akvatičnih vrsta u Kraljuščici“.
U radu je dalje navedeno da „Među prvim koncesijama (2006. godine) bila je obuhvaćena rijeka Kraljuščica sa dvije derivacione MHE koje su počele sa radom 2015. godine. Kada se zbroje numerički pokazatelji za obje MHE onda ukupna dužina derivacionog sistema, u riječnom koritu Kraljuščice, iznosi 6 km, što je gotovo polovina ukupne dužine toka Kraljuščice (14,7 km). Ukupan pad derivacione cijevi iznosi 482 m, što je ukupno 80%. Ukupna instalisana snaga obje MHE na rijeci Kraljuščici iznosi 8.913 KW, za šta je potrebno obezbijediti proticaj vode od 15.553 m3. Ekološko prihvatljiv protok za MHE “Kraljuščicu 1” proračunat je na 0,170 m3/s, ili 170 litara, a za “Kraljuščicu 2” 0,195 m3/s¸ odnosno 195 litara vode. Prosjek ekološko prihvatljivog protoka, proračunatog prema Pravilniku o ekološko prihvatljivom protoku sadržanom u Zakonu o vodama FBiH, na rijeci Kraljuščici odnosi se na uzdužni profil korita od 6 km koliko je bila dužina postavljenih cijevi i prosječno iznosi 182,5 litara, što je potpuno depresivno jer u vrijeme vrlo niskih vodostaja ova količina vode nije dovoljna da održi vodotok pa je njegovo korito za sve vrijeme egzistiranja MHE bilo potpuno suho“. MHE kojih ima u pretežno planinskim zemljama, istina sve manje, projektovane su za njhov rad na višku vode od prosječne po sezonama. Mi smo to shvatiti bukvalno da koristimo svu raspoloživu sezonsku vodu, a samo desetak posto da ostavimo kao minimum.
Upozorenja autora rada u ranijim objavljenim radovima objavljeni u ovom Časopisu najnovijim bujičnim poplavama koje su zahvatile i dolinu Kraljuščice, su se obistinile, a učešće antropogenog faktora koji je povećao negativne efekte se pokušavao pravdati klimatskim promjenama. Na kraju rada autori su se opredijelili za zaključak da se ne bi trebale preduzimati nikave radove u slivu, dolini i riječnom koritu Kraljuščice nakon bujičnih poplava koje su se dogodile 04.10.2024. godine, posebno na obnovi MHE na Kraljuščici čime su slivne i dolinske padine postale nestabilne i predstavljaju veliku opasnost stvaranja bentova koji bi mogli pregraditi riječno korito iza čijih bentova bi se mogle obrazovati riječne akumulacije vode i predstavljati novu opasnost koje bi imale nesagledive posljedice.“
