Sarajevo – Na nedavno održanoj trećoj Civilki, godišnjoj konferenciji Centra za promociju civilnog društva (CPCD) pod nazivom “Ko koga predstavlja? Reprezentativnost i legitimnost u civilnom društvu”, svoje mjesto našao je i Konjic, zahvaljujući izvrsnom radu lokalnog portala novikonjic.ba.
Adis Muhibić, predsjednik Skupštine Udruženja “Volonteri i prijatelji konjičke regije” (VIPK), predstavio je novikonjic.ba kao primjer uspješne građanske inicijative koja je postala nezaobilazan izvor informacija i glas građana Konjica. Muhibić je istaknuo kako je portal postao važan faktor u poboljšanju kvalitete života u zajednici te kako je doprinio pozitivnoj promociji Konjica kao turističke destinacije.
Civilka je organizovana u posebnom formatu, u kojem su učesnici i učesnice uz facilitatore podtematskih oblasti zajednički tražili odgovore na pitanja kako riješiti neke od zajedničkih problema i izazova civilnog sektora u BiH.
Šezdeset predstavnika nevladinih organizacija je raspravljalo na temu reprezentativnosti i legitimnosti u civilnom društvu.
“Jedan od prijedloga bio je da trebamo praviti svoje medije. Da koristimo tehnike koje imamo na raspolaganju sa malim ulaganjima da se izborimo za alate kojima možemo sami komunicirati. Drugi je prijedlog bio da se umrežavamo i sarađujemo što bih ja objedinio u jednu stavku – kreiranje i jačanje vlastitih kapaciteta. Što je posebno u kombinaciji s onim što smo prije radili, građansko novinarstvo i tako dalje. Mada i neki građani-novinari, evo primjer iz Konjica gdje je jednostavno iz civilnog društva izrastao lokalni medij koji je danas tamo respektabilan i igra vrlo važnu ulogu u toj zajednici. – kazao je Adis Nadarević, moderator sesije Predstavljanje civilnog sektora u medijskom prostoru.
NVO sektor: Izuzetno je važan rad na terenu
Radenko Udovičić iz Mreže za izgradnju mira kaže da upravo rad na terenu i razgovori sa predstavnicima i vlasti i građana su ključni za ostvarivanje rezultata koji su postavljeni.
„Slati saopštenja i protestvovati protiv raznih pojava treba da bude samo popratna stvar, i to dobro procijenjena kada i koliko. Ključno je ‘licem u lice’ informisati, ubijediti i pozvati građane i vlasti na saradnju. U nekim lokalnim sredinama u BiH obezbijedili smo podršku vlasti za dio naših akcija. To je bilo kroz razgovor, a ne slanjem dopisa. Vidjeli su da smo mi ljudi koji imaju ideju i sredstva, gdje je potrebna i njihova podrška, a ne neki ‘strani plaćenici'“, rekao je Udovičić.
Haris Dedović iz CPCD je rekao da, nažalost, građani u BiH, pa i regionu, daju malo legitimiteta organizacijama civilnog društva.
„Kada su u pitanju akcije pomoći, tu je legitimitet i podrška javnosti veća. Ali neke šire teme demokratizacije mi radimo grandiozno, nejasno i nekonkretno. Treba da se približimo građanima“, istakao je Dedović.
Direktorica CPCD Aida Daguda okarakterizirala je današnji događaj kao godišnji “sistematski pregled” civilnog sektora. Opredjele se za teme o kojima se rijetko ili nikako govori, a ove godine to su reprezentativnost i legitimnost u civilnom sektoru.
– Evidentno je da civilno društvo nema ulogu koju bi trebalo da ima u našem društvu. Tako je to u cijelom regionu, ali očito je da se nešto mora učiniti. Naravno, sami to moramo preispitati. Ove godine ćemo se potruditi da poruke ‘Civilke’ zaista čuju oni kojima je to i namijenjeno – kazala je.
Prema njenom mišljenju, potrebno je da svi u civilnom sektoru porade na boljem i većem uključenju da projekti, koje predlažu donatorima, zaista budu bazirani na stvarnim potrebama.
Menadžerica Programa u CPCD Dajana Cvjetković naglašava da je cilj skupa čuti mišljenja i diskutirati o pet tema, ključnih za organizacije civilnog društva.
– Pomalo su bolne jer, ne samo da ćemo kritizirati vlasti, donatore ili medije nego moramo kritikovati sami sebe, a to je zapravo najteže – kazala je.
Moderatorica je grupe za pitanja koga predstavljaju organizacije civilnog društva, koje učestvuju u grupama ili drugim tijelima koje uspostavlja vlast. Predstavnicima medija rekla je da se oni zapravo često bune ‘kako nema jasnih kriterija kako se vrši izbor organizacija koje učestvuju u radnim grupama, ne znamo kako dalje komuniciraju sa drugim organizacijama’.
– Govorit ćemo o reprezentativnosti, ali ne smijemo zaboraviti ni legitimitet zato što brojnost nije jedino važna u civilnom ili bilo kojem drugom sektoru nego i kvaliteta onoga što govorimo. Moramo imati stručnjake na određenim pozicijama, to isto očekujemo i od vlasti. Ako očekujemo da su ministri ili savjetnici stručne osobe onda i od organizacija civilnog društva očekujemo da su odgovorni, profesionalni i da jasno znaju koju poruku prenose, kad sjede u radnim grupama – kazala je Cvjetković.
Snježana Ivandić Ninković, moderatorica je za temu koja se tiče uloge organizacija civilnog društva u procesu EU integracija. Smatra da je značajna uloga civilnog sektora u tom procesu, a demokratske vrijednosti koje baštini EU temelje se na participativnom sudjelovanju i građana u donošenju određenih odluka a samim tim i u formiranju određenih prioriteta.
– Nadam se da će, skup poput današnjeg, potaći organizacije civilnog društva da prepoznaju svoju ulogu u procesu integracija i da budu mnogo više angažirane – kazala je.
Precizira da ima mnogo organizacija stručnih za oblasti i poglavlja kojima naša država mora pristupiti, ali da to nije i dovoljno.
– U oblasti poljoprivrede, tako npr., imamo malo organizacija. Imamo jake ekološke organizacije, ali treba još mnogo raditi na tome da te politike budu prepoznate kao relevantne – kazala je.
Predsjednik Centra za životnu sredinu Tihomir Dakić kaže da je skup tek dio procesa kroz koji treba da prođe civilni sektor generalno, kroz samokritiku ali i kritiku procesa koji utiču na rad udruženja.
Učesnici su se složili da je potrebno jačati kapacitete organizacija civilnog društva, poboljšati komunikaciju s medijima i institucijama te aktivnije sudjelovati u procesima donošenja odluka.
Šta je CIVILKA?
CIVILKA je jedinstveno mjesto na kojem slobodno, kritički i argumentovano organizacije civilnog društva i svi koji se bave civilnim sektorom mogu učestvovati u dijalogu i doprinijeti stvaranju jasnije slike o našem sektoru i o okruženju za naš rad. Ovdje niste publika nego aktivni učesnici i učesnice, kreatori i kreatorke, a na CIVILKU se pozvaju predstavnici i predstavnice udruženja, neformalnih građanskih grupa, institucija vlasti, donatora i medija.
Od prve godine pa do danas, Civilka je mjesto susreta aktera civilnog sektora koji na otvoren, jasan način govore o pitanjima razvoja, vrijednosti i rada civilnog društva u Bosni i Hercegovini, odnosima sa vlastima i donatorima.
Teme su najčešće one o kojima se rijetko ili nikako govori, a ove godine to su pitanja reprezentativnosti i legitimnosti, sa kojim se suočavaju organizacije civilnog društva u BiH, koje nerijetko moraju objašnjavati koga predstavljaju, razloge zašto njihova organizacija ima pravo da govori o nekoj temi ili prisustvuje sastancima sa vlastima.
