Žene, pripremite se za ulazak u četrdesete!
Napisala i uredila Žana Alpeza
Perimenopauza i menopauza su prirodni dijelovi života svake žene. Simptomi se mogu razlikovati u intenzitetu i trajanju, ali postoje mnogi načini kako se s njima nositi, od medicinskih tretmana do promjena u načinu života. Ključno je biti informiran, otvoreno komunicirati sa stručnjacima i slušati svoje tijelo kako biste pronašli najbolji način za upravljanje ovim promjenama. Danas su dostupni različiti oblici educiranja o ovom periodu svake žene, počevši od knjiga, online literature i slično, te je korisno da se upozna žena sa onim što je čeka u određenim godinama.
Perimenopauza – prijelazna faza
Što je perimenopauza? Perimenopauza je razdoblje koje počinje nekoliko godina prije menopauze, kada jajnici postupno počinju proizvoditi manje estrogena. Estrogen je glavni ženski spolni hormon koji kontrolira menstrualni ciklus, a njegova smanjena razina uzrokuje promjene u tijelu. Perimenopauza obično traje između 4 i 8 godina, ali može trajati i kraće ili duže. Tijekom ovog razdoblja, i dalje možete imati menstruaciju, iako će ona postati neredovita.
Kada počinje? Većina žena ulazi u perimenopauzu u 40-im godinama, ali može početi već u kasnim 30-ima. To varira od žene do žene, ovisno o genetskim, zdravstvenim i životnim čimbenicima.
Što se događa s tijelom? U perimenopauzi jajnici postupno smanjuju proizvodnju estrogena i progesterona, hormona koji reguliraju menstrualni ciklus. Hormonske oscilacije izazivaju fizičke i emocionalne simptome. Tijekom ove faze može doći do nepravilnih ciklusa jer razina hormona postaje nestabilna.
Simptomi perimenopauze:
· Neredovite menstruacije: Mogu biti rjeđe ili češće, a krvarenja mogu biti blaža ili obilnija.
· Valunzi (valovi vrućine): Iznenadni osjećaji topline, obično u gornjem dijelu tijela, koji mogu biti popraćeni crvenilom kože i znojenjem.
· Noćno znojenje: Intenzivno znojenje tijekom spavanja, što može utjecati na kvalitetu sna.
· Promjene raspoloženja: Hormonske promjene mogu dovesti do iritabilnosti, anksioznosti, depresije ili promjena raspoloženja.
· Poteškoće sa spavanjem: Poremećaji spavanja, uključujući nesanicu ili isprekidan san.
· Suhoća vagine: Smanjena razina estrogena može uzrokovati stanjivanje vaginalnih zidova, što dovodi do nelagode, suhoće ili boli tijekom odnosa.
· Smanjena plodnost: Iako su jajnici još aktivni, smanjenje estrogena smanjuje mogućnost začeća.
· Nakupljanje kilograma i promjene u metabolizmu: Tijelo se može početi drugačije ponašati u vezi s nakupljanjem masnog tkiva, posebno u području trbuha.
· Smanjen libido: Manjak estrogena može uzrokovati smanjenje seksualne želje.
· Gubitak koštane mase: Početak smanjenja gustoće kostiju zbog niže razine estrogena.
2. Menopauza – kraj reproduktivnog ciklusa
Što je menopauza? Menopauza označava kraj menstruacije i plodnosti kod žene. Službeno, menopauza se dijagnosticira kada žena nema menstruaciju 12 uzastopnih mjeseci. Ovo je prirodan proces starenja kada jajnici prestaju otpuštati jajašca i proizvode vrlo nisku razinu estrogena.
Kada se događa? Prosječna dob nastupa menopauze je 51 godina, ali može se dogoditi bilo kada između 45 i 55 godina. Neke žene mogu doživjeti ranu menopauzu (prije 40. godine) zbog genetskih faktora, zdravstvenih stanja ili medicinskih intervencija (poput kirurškog uklanjanja jajnika).
Što se događa s tijelom? U menopauzi jajnici potpuno prestaju proizvoditi estrogen i progesteron, zbog čega se javljaju fizičke i emocionalne promjene. Simptomi menopauze slični su onima iz perimenopauze, ali mogu postati intenzivniji.
Simptomi menopauze:
· Potpuni prestanak menstruacije: Menstruacije prestaju i više nije moguće prirodno zatrudnjeti.
· Valunzi i noćno znojenje: Česti simptomi menopauze, mogu biti intenzivniji i trajniji.
· Vaginalna suhoća i nelagoda: Suhoća može uzrokovati iritaciju i nelagodu, posebno tijekom seksualnog odnosa.
· Učestalo mokrenje ili inkontinencija: Pad estrogena može oslabiti mišiće mokraćnog sustava.
· Promjene raspoloženja: Depresija, anksioznost i nagle promjene raspoloženja su česte zbog hormonske neravnoteže.
· Gubitak koštane mase (osteoporoza): Estrogen pomaže u održavanju gustoće kostiju. Njegov gubitak povećava rizik od osteoporoze, odnosno slabljenja kostiju.
· Promjene na koži i kosi: Koža može postati tanja i manje elastična, a kosa tanja.
3. Postmenopauza – život nakon menopauze
Što je postmenopauza? Postmenopauza je faza koja započinje nakon što je prošlo 12 mjeseci od posljednje menstruacije. U ovom razdoblju simptomi menopauze mogu postupno nestati, no zbog stalno niskih razina estrogena, žena je podložnija određenim zdravstvenim problemima.
Zdravstveni rizici postmenopauze:
· Osteoporoza: Manjak estrogena ubrzava gubitak koštane mase, što povećava rizik od prijeloma kostiju.
· Srčane bolesti: Estrogen ima zaštitnu ulogu za srce, a njegov gubitak može povećati rizik od bolesti srca.
· Urogenitalni problemi: Vaginalna suhoća i problemi s mokraćnim sustavom često traju i u postmenopauzi.
Kako se nositi sa simptomima?
1. Hormonska nadomjesna terapija (HRT): HRT je jedan od najučinkovitijih načina za ublažavanje simptoma menopauze, jer nadomješta estrogen i progesteron. Međutim, HRT nosi određene rizike, uključujući povećani rizik od raka dojke, krvnih ugrušaka i moždanog udara. Važno je konzultirati se s liječnikom kako biste razumjeli rizike i koristi.
2. Prirodne terapije i biljni dodaci: Neke žene biraju prirodne opcije, poput soje, crvene djeteline i gospine trave za ublažavanje simptoma, no njihova učinkovitost varira. Također je važno provjeriti sa stručnjakom sigurnost ovih metoda.
3. Prehrana i način života:
· Prehrana bogata kalcijem i vitaminom D: Održava zdravlje kostiju i smanjuje rizik od osteoporoze.
· Tjelovježba: Redovita tjelovježba pomaže u održavanju gustoće kostiju, smanjenju stresa i poboljšanju raspoloženja.
· Tehnike upravljanja stresom: Joga, meditacija, duboko disanje ili opuštajuće aktivnosti mogu pomoći u smirivanju simptoma.
4. Vaginalne terapije: Za vaginalnu suhoću dostupne su posebne kreme s estrogenom ili ovlaživači koji mogu smanjiti nelagodu.
5. Društvena podrška: Razgovor s prijateljima, obitelji ili terapeutom može pomoći u smanjenju emocionalnog stresa. Postoje i grupe za podršku žena koje prolaze kroz menopauzu.