Alija Redžepovac: Kad lijepa Kraljuštica podivlja
Rijeka Kraljuštica, desna je pritoka Neretve. Preciznije, ona je jedna od nekoliko većih rijeka i rječica,koja se kao desna utoka ulijeva u Jablaničko jezero u blizini naselja Kralupi. Sa druge,tj.sa lijeve strane jezere nalaze se Čelebići, koji su 5-6 kilometara nizvodno od Konjica. Ova kratka priča, o nekada divnoj rijeci Kraljuštici, o njenom geografskom položaju, bila bi najkraća i najjednostavnija priča. Kažem, divna planinska rijeka,prepuna bistrih brzaka i vodopada, bistra i pitka i stanište ukusne pastrmke. Uz njen tok proteklih stoljeća nalazilo se na desetine mlinova,odnosno vodenica, a evo, od danas,nije ostao ni onaj jedini preostali mlin u gornjem toku, u mjestu Gornja luka,koji je pripadao rahmetli Hamidu Duranu. Samo ime ove rijeke asocira na kraljeve, pa se dugo u narodu mogla čuti priča kako su uz ovu malu rijeku hodali i uživali kraljevi. Nikada nisam mogao čuti o kojim kraljevima je riječ, a kad sam nešto malo više naučio historiju, povezao sam prostor Visočkih kraljevskih Kralupa sa Kralupima na Neretvi. Eto, tako tvrdim, da su Kraljušticu i izvore uz njen tok,svojevremeno posjećivali bosanski kraljevi.
Prema narodnom predanju, kraljevi su dolazili na domak sela Gobelovina gdje su posjećivali, tada u narodu čuveni izvor Grozničavu vodu. Ovog izvora danas više nema, jer, prije četrdesetak godina šumsko preduzeće ogromnim nasipom zatrpalo je ovaj izvor.
Ovih dana, ova mala planinska rijeka, kao što su Neretvica i Seončica, spominje se po svom divljem ponašanju jer je jedne noći uslijed podivljalog ciklona iznad planine Bitovnje uzrokovala ogromna prirodna razaranja i ljudima nanijela veliku materijalnu štetu.
Sl.2. Mala luka
Kraljuštica je sabirnica brojnih rječica i potoka,koji velikom brzinom jure niz padinske prostore Bitovinje. Njen zvaničan tok počinje nešto sjevernije od sela Gobelovina,a nastaje spajanjem brojnih izvora koji sa jugoistoka izvoru ispod Cmiljeve glavice i sa druge strane onih koji dolaze ispod Čadora. Mjesto gdje se spajaju ove dvije brze rječice u narodu je poznato kao Surek. Sama riječ Surek je čudna i pojma nemam otkud ovaj naziv. Riječ je sigurno starija od 1453. godine, tj. od prvog pisanog spominjanja sela Gobelovine. Ali, sasvim je svejedno, da li ovaj naziv pripada Ilirima ili starim Bošnjanima, nama Surek označava mjesto gdje se spajaju ove dvije rječice, odnosno to su naši Sastavci.
Upravo iz ovih Sastavaka počelo je divljanje rijeke. Prvi na njenom udaru našao se već spominjani Hamidov mlin, a zatim jedna predivna livada veličine jednog velikog nogometnog igrališta,uokvirena mirisnom i gustom borovom šumom. Bilo je to mjesto vikendovanja i roštiljanja, ali ljuta Kraljuščica te noći nije ostavila ni jednu jedinu travku mehke livade. Ogromna snaga vode koju je rijeka primila za kratko vrijeme uzrokovala je da ovu livadu rijeka pretvori o oranicu sa udubljenjima i do dva metra.
Kako je količina vode pristizala i njena snaga se povećavala, na meti podivljale rijeke našla se Velika luka. Nekadašnja livada mirisne i pitome trave i mjesto malonogometnog igrališta, za par sati, cijelom svojom površinom pretvorena je u udubljenje od 2-3 metra.
Sl.3.Velika luka – njeni ostaci
Da li će na ovom mjestu, nekad ponovo da se stvori livada,to zavisi od prirode i božjeg davanja. Biti ljut na rijeku i nazivati je divljom, možda nije pravedno jer kako je god odnijela ove naše dvije Luke, tako je ista ova rijeka, neka davno,davno svojim radom i akumulacijom erodovanog materijala stvorila ove naše nekadašnje livade.
Ipak, ljutnja ostaje jer je nizvodno sve do Jablaničkog jezera napravila ogromnu materijalnu štetu. Sva sreća da u ovome nije bilo ljudskih žrtava,pa će naša ljutnja kraće trajati. Jer, kada se saniraju sve štete koje je nanijela ljudima, ona će za nas ponovo biti lijepa, ali pamćenje na zle ćudi rijeke ostat će dugo u sjećanju ljudi Dočine, odnosno područja uz rijeku Kraljušticu.
Alija Redžepovac
