Hidrologinja: Bujične poplave su najučestalija prirodna katastrofa, svi smo u riziku zbog klimatskih promjena

Hidrologinja Federalnog hidrometeorološkog zavoda Bosne i Hercegovine Merima Trako za N1 je pojasnila na koji način dolazi do bujičnih poplava koje su nedavno razorile područja Hercegovačko-neretvanskog i Srednjobosanskog kantona. Osim toga je poručila i to da uslijed klimatskih promjena svi živimo pod rizikom te da su poplave odraz nezaustavljivosti prirode i ogromne sile naspram koje su ljudi tako mali.

Trako nam je rekla da je nakon ovih katastrofalnih poplava razmišljala o činjenici da je priroda nezaustavljiva i ogromna sila naspram koje su ljudi tako mali.

“I sve ono o čemu učimo i analiziramo tek kada se sretnemo oči u oči s tim onda vidimo kako smo mi ljudi tako mali naspram te ogromne sile. I baš ono što se desilo, nažalost, u našoj državi, to je bujična poplava, pokazalo se zapravo kako je to ogromna prirodna sila i kako je jako teško odgovoriti na tako nešto prirodno i veliko. Zapravo sve dok se ne susretnemo s nečim oči u oči, nismo svjesni zapravo kakav je to rizik i kakva je to veličina”, rekla nam je Trako.

Interesovalo nas je kako nastaju bujične poplave te kakve su još kritične zone u BiH?

“Bujična poplava je zapravo prirodna katastrofa koja nastaje usred obilnih padavina velikog intenziteta na lokalizovanim slivnim područjima u jako kratkom vremenu. I to je doslovno definicija iz udžbenika, ali i zapravo baš ono što se dešava u stvarnosti i ono što se nama desilo. Znači u jako kratkom vremenu su pale obilne količine padavina i izazvale bujičnu katastrofu. Meteorološka stanica Jablanica pokazuje da se samo u četiri sata izlilo 150 mm kiše, a to je, kada se sve sabere, za 24 sata otprilike 330 mm kiše. To su ogromne i ekstremne količine padavina koje su se desile u jako kratkom vremenu na lokalizovanom području. Zapravo, ova područja koja su bila i najugroženija, to su Donja Jablanica, Buturović Polje i s druge strane, naselja koja su bila tako blizu – Dusine ka Fojnici, Kreševu i Kiseljaku. Znači na jako lokalizovanom području pala je obilna količina kiše koja je u jako kratkom vremenu izazvala bujičnu poplavu. Također napominjem da prema svim značajnim izvještajima bujične poplave su najučestalija i najubitačnija prirodna katastrofa. Kada čujemo ove izraze, najubitačnija i najučestalija, nekako to nam zvuči tako daleko misleći da se to događa negdje u svijetu. Međutim, to se upravo desilo nama. To je zapravo ta velika prirodna sila, prirodna katastrofa s kojom se jako teško nositi”, pojasnila je naša sagovornica.

Zatim je govorila i o kritičnim zonama u BiH.

“To je zapravo nadležnost agencija za vodna područja u našoj državi gdje zapravo oni imaju mape potencijalnih opasnosti i mape rizika od poplava koje zapravo govore o tim kritičnim zonama. Tako da bi to pitanje prepustila njima”, kratko je navela Trako.

Ipak, stručnjaci ovih dana govore o tim pojedinim kritičnim zonama među kojima se navodi čak i Sarajevo. Geograf i profesor Vedran Zubić je rekao da kada bi se ovakav ciklon desio na području Sarajeva da bi to bila još veća katastrofa. Pitali smo kakve su šanse uopće da se to dogodi na području Sarajeva?

“Moramo biti svjesni da su zapravo rizici jako veliki. Svi živimo zapravo u velikom riziku. Klimatske promjene su tu i jako prisutne, iako mi možda nismo svjesni. Sva naša, zapravo, meteorološka mjerenja i podaci govore da smo te promjene jako pospješili posljednjih nekoliko godina. Također i prema izvještaju Svjetske meteorološke organizacije za 2023. godinu, čija je članica Federalni hidrometeorološki zavod, a u kojem kažu da je globalno stanje voda za 2023. takvo da je ta godina najsušnija u svijetu u posljednje tri decenije i da je zapravo 50% rijeka u svijetu ispod normalnog protoka. To znači zapravo da su hidrološki ciklusi sve nestabilniji, klimatske promjene su izražene, a to nas zapravo dovodi do pojave ekstremnih poplava, a suše su sve intenzivnije. I zapravo smo svjedoci da sva naša mjerenja pokazuju da je 2024. godina najtoplija sa najmanje snijega i jako malo padavina. Svjedoci smo da smo u zadnjih mjesec – dva imali jako izraženu i intenzivnu sušu i sve su to neki faktori koji su zapravo prethodili ovoj prirodnoj katastrofi koja nam se desila”, ustvrdila je Trako.

Opet je ponovila da smo svi pod velikim rizikom te da moramo biti svjesni klimatskih promjena.

“I neučestalih hidroloških ciklusa, tako da moramo biti oprezni, informisani i slušati nadležne institucije. Naš zavod radi hidrometrijska mjerenja, ime mjerenja i godišnje profile. Zapravo to su jako bitna mjerenja jer ona ostaju kao trajni podatak za mnoge analize, studije, izradu hidroloških godišnjaka kao i za izradu prognoznih modela i mape opasnosti te mape poplavnih rizika. Tako da je to zapravo podatak koji je najbitniji u hidrologiji. I naša mjerenja zapravo naravno pokazuju da u posljednjih par godina imamo izražene klimatske promjene, da su hidrološki ciklusi jako neravnomjerni i mogu vam navesti primjer sa naših mjerenja na našoj hidrološkoj stanici Martin Brod, rijeka Una. Radili smo mjerenje u istom periodu hidrološke godine u maju, 2021. i 2023. 2021. godine u tom periodu, istom, smo izmjerili 12 metara kubnih u sekundi, što je jako mala količina vode za maj u toj hidrološkoj godini, a 2023. godine kada su bile velike poplave, tada smo na Uni izmjerili 96 metara kubnih sekundi. Možete vidjeti kako je to drastična razlika 12 i 96 metara kubnih u sekundi, gdje imamo zapravo pojavu dva ekstrema, ekstrem prirodne katastrofe poplave i ekstrem jako male vode. Tako da su to sve pokazatelji i naša mjerenja govore da imamo promjene i zapravo da se moramo nositi s tim i raditi na prevenciji”, naglasila je.

Na kraju je pojasnila kako se može preventivno djelovati u ovakvim slučajevima.

“Zapravo mogu ponoviti ovo, preventivno djelovati tako što ćemo raditi mjerenja, jer ne možemo upravljati nečim što ne mjerimo. Moramo mjeriti, moramo raditi monitoring, proslijeđivati sve informacije kao što mi radimo jer ih sve prosljeđujemo informacijskom sistemu agencija za vodna područja”, zaključila je Trako.