Ekspert naveo glavne uzroke katastrofe u BiH
Katastrofalne poplave, bujice i klizišta u Hercegovini otvorile su brojna pitanja. Podizanje svijesti o važnosti prevencije posljedica poplava i klizišta u Bosni i Hercegovini čini se da je veliki izazov.
Stručnjaci realiziraju projekte, metodologije o procjeni rizika i stabilizaciji klizišta. Međutim, njihov glas skoro da nema odjeka.
Zakonske regulative se ne donose u saradnji sa stručnjacima, nelegalna gradnja i sječa šuma, izdavanje dozvola za eksploatiranje bez adekvatnog istraživanja, sve to doprinosi poplavama i klizištima, dok koordinacija između javnog sektora i naučnika izostaje.
“Evo recimo bh. metodologija za istraživanje i stabilizaciju klizišta objavljena 2017. godine još uvijek se slabo primjenjuje. Ona ne tretira samo sanaciju klizišta, naprotiv, u prvom momentu tretira razvoj infrastrukture, prilagođavanje infrastrukture padinskim procesima”, pojašnjava profesor na Rudarsko-geološko-građevinskom fakultetu u Tuzli Sabid Zekan.
“Nemamo plan evakuacije, nemamo ništa. Svaka mjesna zajednica ima nekakvu gorsku službu spašavanja. Neka ih, neki rade izvanredan posao, međutim sve je neuvezano, nabacano, bez reda i plana”, ističe Anes Podić iz Udruženja “Eko akcija“. Katastrofalne poplave u Hercegovini su prvenstveno uzrokovane klimatskim promjenama i elementarne nepogode će i dalje biti prisutne, navode geolozi.
Međutim, djelimično sprječavanje i ublažavanje je sigurno moguće, javlja BHRT. “Sanacija i, prije svega, postavljanje određenih instrumentarija za rano upozorenje. Ne rano upozorenje kroz medije, nego kroz tehniku i struku“, stava je geolog Hamid Begić. S ciljem prevencije, u Tuzlanskom kantonu je potpisan Ugovor o javnoj nabavci automatskih hidroloških stanica, kao sustava efikasnije odbrane od poplava.
Osam mjernih stanica bit će postavljeno na vodotoke druge kategorije. “Osim ranog upozorenja stanovništu, ovo će služiti i za praćenje, jer su naši vodostaji prilično neistraženi, niko se nije bavio ovim podacima“, kaže ministar poljoprivrede, šumarstva i vodprivrede TK Fedahija Ahmetović.
“Tragedija nas sigurno ne bi zadesila da smo imali malo bolji odnos prema šumama, prema prirodi, prema svemu onom što nas okružuje”, navodi Dalibor Balian sa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. A da bi preventivne mjere imale odjeka, bosanskohercegovačke vlasti konačno moraju uvažiti glas stručnjaka, jer su samo zajedničkim snagama mogući i rezultati, naglašavaju geolozi, a prenosi Bljesak.info.
