Nakon što je Agencija za održivi razvoj “Altus” iz Mostara provela obimno istraživanje među učenicima završnih razreda nekih od osnovnih i srednjih škola s područja Mostara o internet-nasilju među djecom, eksperti iz te nevladine organizacije već su izašli sa prijedlozima u praktičnom i zakonodavnom smislu kako se boriti protiv te sve učestalije društvene pojave.
Stručnjaci te agencije predložili su niz mjera, među kojima su i rješavanje zakonodavnog okvira, te rad na prevenciji online nasilja, u svijetu poznatijeg kao cyberbullying.
Naime, kada je u pitanju cyberbullying, postojeća zakonska regulativa je često fragmentirana i ne pruža dovoljno jasne definicije i sankcije za počinioce cyberbullyinga.
“Najveći problem je nedostatak specifičnog zakona, jer za razliku od nekih evropskih zemalja, BiH nema poseban zakon koji se bavi cyberbullyingom”, konstatiraju iz Agencije za održivi razvoj “Altus” iz Mostara.
Stari zakon, nova problematika
Napominju da se navedena problematika uglavnom regulira kroz opće odredbe Krivičnog zakona, Zakona o zaštiti ličnih podataka, te Zakona o komunikacijama.
Tako, na primjer, Krivični zakon Bosne i Hercegovine donesen je još 1998. godine. Iako je taj zakon u međuvremenu dorađivan, direktna zakonska odredba o cyberbullyingu ne postoji u Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine.
Ipak, niz krivičnih djela koje su definirana ovim zakonom mogu se primijeniti na situacije koje se smatraju cyberbullyingom, ovisno o konkretnim okolnostima svakog slučaja. Krivična djela koja se najčešće povezuju sa cyberbullyingom uključuju uvrede, klevetanje, prijetnje, te oštećenje tuđe časti i ugleda.
I pored toga, iako su navedena krivična djela relevantna za cyberbullying, postoje određeni izazovi u njihovoj primjeni. Među problemima je i taj da se sadržaj koji je objavljen na internetu brzo širi, što otežava uklanjanje i može dovesti do dugotrajnih posljedica za žrtvu.
“Počinioci cyberbullyinga često djeluju anonimno, što otežava njihovu identifikaciju i procesuiranje”, napominju, takođe, iz Agencije za održivi razvoj “Altus” iz Mostara.
Kakvo je stanje u Evropi?
Za razliku od Bosne i Hercegovine, Evropska unija je u posljednjih nekoliko godina intenzivirala svoje napore u borbi protiv cyberbullyinga, iako nema jedinstven, sveobuhvatan zakon koji se bavi cyberbullyingom. Pored toga, stalno je prisutan problem da se tehnologije razvijaju brže nego što to zakonodavstvo može pratiti.
“Međutim, postoji niz direktiva i uredbi, koje se bave različitim aspektima ovog problema, a koje države članice moraju implementirati u nacionalno zakonodavstvo,” kaže koordinatorica projekta prof. dr. Lejla Riđanović, sa Nastavničkog fakulteta Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru, koja je inače pravni fakultet završila u Australiji.
Prof. Riđanović podsjeća da u EU postoji cijeli niz relevantnih propisa, poput Opće uredbe o zaštiti podataka ili Direktive o elektronskoj trgovini, zatim Direktive o audio-medijskim uslugama.
Neke od zemalja u Evropi i svijetu su poodmakle u implementaciji zakona koji se odnose na internet nasilje. To su države poput Danske ili Norveške, navode iz agencije “Altus”.
“Moram istaći i da je Australija poduzela značajne korake u borbi protiv cyberbullyinga. Ona je daleko ispred Evropske unije. Ta zemlja je usvojila niz zakona i politika koje se bave problematikom cyberbullyinga, iako ni tamo ne postoji jedinstveni, federalni zakon. Različite države i teritorije imaju svoje zakone i smjernice koje se bave cyberbullyingom”, istakla je prof.dr. Lejla Riđanović.
Šta uraditi u BiH?
Zato eksperti iz Agencije za održivi razvoj “Altus” iz Mostara sugeriraju mjere koje bi u BiH trebalo poduzeti na stvaranju uslova za efikasniju borbu protiv nasilja na internetu, koje u konačnici vrlo lako može dovesti o do stvarnog, fizičkog nasilja u realnom svijetu.
Na prvom mjestu je donošenje posebnog zakona o cyberbullyingu. “BiH bi trebala donijeti poseban zakon koji bi se bavio cyberbullyingom, definirao pojmove, propisivao sankcije i utvrdio procedure za prijavljivanje i rješavanje slučajeva cyberbullyinga,” navode iz agencije “Altus”.
Predlažu i jačanje međusektorske saradnje, odnosno bolju koordinaciju između svih relevantnih institucija, uključujući škole, policiju, tužilaštva, nevladine organizacije i pružaoce usluga. Takođe, ističu i da je potrebna međunarodna saradnja, imajući u vidu da je cyberbullying fenomen koji, zahvaljujući modernim tehnologijama, lako prelazi državne granice.
Ipak, iz agencije “Altus” naglasak stavljaju na edukaciju i prevenciju online nasilja. Smatraju da veliku ulogu u borbi protiv cyberbullyinga ima edukacija učenika, roditelja i nastavnika o rizicima povezanim s korištenjem interneta i načinima zaštite od cyberbullyinga.
U knjizi objavljenoj kao dio projekta o cyberbullyingu, pod naslovom “Osnaživanje mladih za suzbijanje cyber nasilja kroz inovativnu nastavu i zagovaranje reforme zakonodavstva u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, BiH”, predložili su, među ostalim, mjere poput razvoja digitalne pismenosti među djecom, zatim tehnološke inovacije i trendove kao budućnost prevencije cyberbullyinga, te efikasne strategije za roditelje i staratelje u cilju sprječavanja ili prevencije te pojave.
Voditelj projekta, prof. Damir Jurica, na osnovu svog dugogodišnjeg iskustva u radu sa srednjoškolcima, ističe kako je objavljena knjiga veoma važna alatka u osnaživanju mladih, jer je potrebno ulagati u preventivne programe u školama i lokalnim zajednicama, kako bismo svi zajedno stvorili sigurnije online okruženje za djecu.
Šta učiniti?
Ipak, u trenutnim okolnostima, ako dođe do cyberbullyinga, stručnjaci Agencije za održivi razvoj “Altus” predlažu mjere koje žrtve mogu poduzeti.
Tako preporučuju da se sačuvaju dokazi o online nasilju, kao što su snimci ekrana, poruke, e-mailovi i drugi dokazi mogu biti korisni u procesu prijavljivanja. Potrebno je prijaviti slučaj nasilja na internetu školi, policiji ili pružaocu usluge, ali i zatražiti pomoć.
“Postoje organizacije koje pružaju podršku žrtvama cyberbullyinga”, napominju iz agencije “Altus”.
Šta je pokazalo istraživanje?
Inače, Agencija za održivi razvoj “Altus” iz Mostara provela je obimno istraživanje među maturantima nekih od osnovnih i srednjih škola na mostarskom području.
Prema tom istraživanju, više od trećine mladih ljudi s područja Mostara, među 125 ispitanih starosne dobi između 12 i 18 godina, iskusilo je da im je neko od njihovih vršnjaka slao podrugljive poruke s ciljem uznemiravanja ili izazivanja straha.
Tako je 63,20 posto ispitanih navelo da nikad nije imalo takva iskustva. Međutim njih 22,40 posto je naznačilo da su jednom ili dva puta primili poruke navedenog sadržaja. 9,60 posto ispitane djece je kazalo da je između 3 i 5 puta primilo poruke neprimjerenog sadržaja, njih 1,6 posto je navelo da je takvu komunikaciju primilo između 6 i 10 puta, a preko 10 puta poruke s ciljem uznemiravanja ili izazivanja straha primilo je 3,2 posto ispitanih.
„Altus“ je pokrenuo projekat pod nazivom “Empowering youth to counteract cyberbullying through innovative teaching and advocating legislation reform in Herzegovina-Neretva Canton, BIH”, odnosno „Osnaživanje mladih za suzbijanje cyber nasilja kroz inovativnu nastavu i zagovaranje reforme zakonodavstva u Hercegovačko-neretvanskom kantonu (HNK), BiH“. Cilj projekta je suočavanje sa – kako su naveli iz „Altusa“ – rastućom problematikom internet nasilja među djecom na području HNK. Projekat finansira Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Bosni i Hercegovini.
Za više informacija, posjetite www.altus.ba.
