Kao zemlja sa, kako kažu istraživanja, više od 1,3 miliona građana koji svakodnevno konzumiraju cigarete, Bosna i Hercegovina okarakterisana je kao pušačko društvo i suočava se s ozbiljnim izazovima u borbi protiv pušenja. Na koji način se može izboriti s ovim problemom, ostaje tema kojom se bave mnogi stručnjaci.
Prestanak pušenja jedan je od najtežih, ali i najvažnijih koraka koje pojedinac, ali i jedno društvo, može poduzeti za svoje zdravlje i cjelokupnu zdravstvenu sliku. Iako ovaj proces može biti izazovan i zahtijeva veliku količinu volje i upornosti, nije nemoguć.
Svake godine milioni ljudi širom svijeta uspješno ostavljaju cigarete iza sebe, birajući zdraviji način života. Uz adekvatne strategije, podršku zajednice i primjenu manje štetnih alternativa, prestanak pušenja može postati dostižan cilj, pružajući mnogima priliku za bolju i zdraviju budućnost.
Više na ovu temu, a dajući osvrt i na budućnost Bosne i Hercegovine, nedavno je govorio doktor Ognjen Brborović, profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Između ostalog, on se dotakao novih kategorija proizvoda za pušenje, naglašavajući važnost smanjenja štetnosti i potencijalne koristi za zdravlje građana BiH.
“Postoje svjetski trendovi, evropski trendovi pa ako hoćete i balkanski trendovi, i svi do jednog zapravo idu u istom smjeru, a to je da se pušenje gleda kao štetna navika i da se treba smanjiti broj pušača te broj prostora u kojima se puši. Kada pogledate Švedsku, koja je trenutno na 5% pušača i što praktično znači da ih uopće nema u zemlji pa do pojedinih južnih dijelova Evrope gdje ih ima otprilike 20-30%, čini se da je, bar na nivou svijesti, kristalno jasno da se može prestati pušiti. Naravno, sam proces nije nimalo jednostavan”, mišljenje je koje je Brborović podijelio u podcastu Nezavisnih novina.
Stope pušenja, napominje, uspjele su se smanjiti širom svijeta zbog povećane edukacije o efektima duhana, ali i novih kategorija proizvoda čije je pojavljivanje “olakšalo” odvikavanje od tradicionalnih cigareta.
Koje su to nove kategorije proizvoda i kako znamo da su one manje štetne?
“E-cigarete, grijani bezdimni duhanski proizvodi, nikotinske vrećice – ti se proizvodi zovu nikotinski i imaju jako malo zajedničkih stvari sa cigaretama, izuzev sadržaja nikotina. Neki se čak ne pale, niti uvlače, nego se nikotin asporbira kroz usnu sluznicu. Imamo čitav niz proizvoda naspram te jedne stare cigarete, koja je neka tradicija, a koja je zapravo najtoksičnija”, pojašnjava Brborović.
Na ovu temu, Brborović je govorio i na konferenciji “Novi proizvodi – znanost i inovacije” održanoj u Rovinju krajem 2023. godine. Učesnici su tada mogli saznati kako je mit da je nikotin veoma štetan po zdravlje, dok je istina da on sam po sebi ne izaziva rak, bolest pluća, bolesti srca ili moždani udar, a da, zapravo, mnoge druge toksične hemikalije sadržane u duhanskom dimu uzrokuju skoro svu štetu od pušenja.
“Nema nikakve sumnje da su svi ti novi proizvodi manje štetni. Kad kažem manje, mislim na ozbiljnu razliku. Nikom ne pada na pamet napraviti novi proizvod koji bi bio štetniji od postojećeg, nego svi idu u smjeru manje štetnosti. Dim je ono najstrašnije pa tako ništa nije tako loše kao obična cigareta. Statistički, fenomenološki i bez ikakve dileme”, smatra on.
Umjesto zabrana pušenja, potrebna je kombinacija mjera i alata
Prema mišljenju stručnjaka, zabrane pušenja ne daju rezultate i potrebne su kombinacije mjera i alata kako bi se osigurao prestanak pušenja. Govoreći o metodama prestanka pušenja, doktor Brborović je istakao tri principa.
Jedan je smanjiti dostupnost. Brborović tvrdi da to u slučaju duhana i nikotina, podrazumijeva zabranu prodaje ovih proizvoda djeci i mlađima od 18 godina. Također, smatra da je jedna od metoda i rast cijene.
“Zatim imamo smanjenje štetnosti u javnom zdravstvu. To je, recimo, princip kada ne branimo određeno ponašanje ili naviku, nego pokušavamo osigurati načine, metode i prakse koji će biti manje štetne. Kod ovisnosti o duhanu, to znači ponuditi pušačima da pređu na druge proizvode, jer se ne mogu tek tako riješiti ovisnosti”, rekao je on.
Brborović smatra da bi se prelaskom odraslih pušača na bolje alternative napravila najveća javno-zdravstvena intervencija u posljednjih nekoliko desetljeća, s pozitivnim posljedicama po zdravlje pojedinaca i po javno-zdravstvene pokazatelje.
“Bizarna” Švedska ipak je uspjela i pronašla rješenje
Kao primjer ove strategije uvijek se uzima Švedska, koja bi uskoro mogla postati prva bezdimna zemlja u Evropskoj Uniji. Navodeći da se regulisanjem proizvoda novih generacija može znatno promijeniti situacija, Brborović se osvrnuo i na popularni švedski model. Međutim, objasnio je kako je ova zemlja regulisala upotrebu snusa.
“Švedska je po mnogim stvarima bizarna zemlja, a jedna od bizarnosti je da su prilikom ulaska u EU zaštitili svoje pravo na korištenje snusa. Riječ je o usitnjenom duhanu u platnenim vrećicama koji drže između zuba i obraza i koje polako otpuštaju nikotin i druge sastojke duhana. Taj proizvod je zabranjen svuda u Evropi. Nigdje ga ne možete kupiti, samo u Švedskoj”, kaže on.
Broj korisnika i ovisnika o nikotinu u Švedskoj, ističe Brborović, zapravo nije pao, već se “prelio” u drugi tok. Oni, istina, imaju 5% pušača cigareta, ali je porastao broj korisnika snusa. Kaže i kako se ovaj proizvod dosta razlikuje od nikotinskih vrećica.
“Nikotinska vrećica je proizvod koji praktički nema ništa u sebi. Ima nešto celuloze, malo vode.. Nikotin koji je proizveden ekstrakcijom iz biljke. Tako da je to vrlo kontrolirana supstanca, poput lijeka. Moje osobno iskustvo je da su to proizvodi s kojima se može ‘bezbolno’ prestati pušiti. I jednom kad čovjek donese odluku da prestane pušiti, ja bih mu potpuno mirne savjesti, kao doktor i kao čovjek, savjetovao da pređe na proizvode manje štete”, kaže Brborović.
Koliko je BiH, a koliko su zemlje regije udaljene od “režima” zemalja koje su uspješne po ovom pitanju?
Osvrnuvši se na cilj Evropske unije da do 2040. godine smanji broj pušača ispod 5%, Brborović je istakao da to izgleda prilično nedostižno u Bosni i Hercegovini, ali i zemljama regije te da se to sigurno neće desiti samo od sebe. Ipak, smatra da nije nemoguće napraviti određeni pomak.
“Volio bih da to mogu znati, ali ne mogu reći gdje će Bosna i Hercegovina i Hrvatska biti za 15 godina. Mi u Hrvatskoj uopće nemamo nikakvu dobru praksu. Od 1990. do danas smo imali sveukupno dvije javno-zdravstvene kampanje za prestanak pušenja. Izrazito smo tromi. Jako sporo mijenjamo navike. S druge strane – koji su to sistemi koje zapošljavamo? Koje su to mjere koje sprovodimo? Nemamo ništa, a pretpostavljam da je tako i u BiH”, tvrdi Brborović pa zaključuje:
“Ako mogu izmaštati budućnost, u Evropskoj Uniji će se kroz naredne godine desiti nešto da ona postane sfera bez duhanskog dima. Odnosno, mjesto gdje djeca koja se rode 2040. ili tada krenu u osnovnu školu, neće imati priliku biti izložena duhanskom dimu. Ako se takvo šta desi, vrlo je vjerovatno da bi se to onda, barem dijelom, uspjelo odraziti i kod nas.”
Podsjetimo, prema naučno utemeljenim dokazima Cochrane, broj pušača u našoj zemlji, koji potencijalno mogu prestati pušiti uz e-cigarete, ako se aktivno podstiču na prelazak s cigareta na e-cigarete, iznosi 80.400.
To je trostruko više od procijenjenog broja pušača koji samostalno ili uz dostupne terapije prestaje pušiti svake godine u Bosni i Hercegovini. Takvo veliko povećanje prestanka pušenja u samo nekoliko godina značajno bi unaprijedilo javno zdravstvenu statistiku naše države.
