Najnovije reagovanje gradonačelnika Mostara Marija Kordića na stavove Muftijstva mostarskog i muftije mostarskog dr. Salem-ef. Dedovića još jedan je primjer klasičnog političkog jednokratnog populizma i totalne odsutnosti jasne percepcije i stvarnih činjenica…
…u vezi sa lokalitetom Lakišića harema i legalnog i legitimnog zahtjeva Islamske zajednice u Mostaru da na tom prostoru izgradi Interkulturni centar “Mevlana”, shodno historijskom pravu, pravu očuvanja kontinuiteta sakralnog prostora, proklamiranim načelima Međunarodne zajednice i domaćih političkih subjekata da u Centralnoj zoni grada Mostara figuriraju objekti i prostori od interesa svih građana i naroda u Mostaru.
Kordićeva reakcija, takva kakva je, ni na koji način ne zaslužuje našu pažnju, ali zbog funkcije koju on obavlja i zbog naše javnosti dužni smo upozoriti na krive navode iznesene u toj reakciji.
Kordić tvrdi da muftija „vrši mobing nad gradskim i sudskim institucijama“. Kakva nebuloza. Kakav bi to mobing i na koji način, muftija mogao vršiti nad Kordićevim zaposlenicima ili pak nad sudskim organima. Očito je upotrijebio krivu riječ.
Kordić je muftiju optužio da se zalaže za društveno uređenje iz perioda Osmanske države, kada su, tako bar misli Kordić, država i Islamska zajednica bili jedno. Umjesto što se bavi, izmišljenim historijskim činjenicama i optužbama muftije za podizanje međunacionalnih tenzija, što ni u kojem slučaju nije tačno, Kordić bi se trebao pozabaviti analizama rada njegovih službi, gradskih odjela i dosljednoj primjeni zakonskih normi.
Podsjećamo ga da je kao Gradonačelnik, izvršni organ, trebao provesti Odluku o pristupanju izradi Regulacionog plana Centar I Gradsko područje Grad Broj: 01-02-1020/23, koju je Gradsko vijeće grada Mostara usvojilo 31. augusta prošle godine, a kojom je rok za izradu Regulacionog plana bio 31.5.2024. godine. Također ga, ponovo, podsjećamo, da je Gradsko vijeće Grada Mostara imenovalo stručnu komisiju koja u nedostatku Regulacionog plana daje stručne ocjene u skladu sa odredbom člana 49. Zakona o prostornom uređenju. Sudovi će se, u svakom slučaju, pozabaviti načinom (ne)izdavanja dozvola u Centralnoj zoni Grada Mostara.
Tvrdnja da su muftijini stavovi o Lakišića haremu izrečeni u svrhu političke predizborne kampanje, a za interes jednog političkog subjekta, samo je jeftin pokušaj diskreditiranja legitimnog zahtjeva Islamske zajednice o izgradnji zgrade Interkulturnog centra „Mevlana“ u očima domaće javnosti i Međunarodne zajednice.
Uzaludan, jer su o ovom pitanju muftija Dedović, kao i njegov prethodnik muftija Smajkić i Islamska zajednica u cjelini govorili godinama ranije, a govorit će i u godinama koje su pred nama, jer je očigledno da Kordić isključivo političkim naporima sprječava da se pitanje Centralne zone reguliše na zakonom zasnovan način. A to što je jedan, ili drugi ili treći politički subjekt odlučio podržati napore Islamske zajednice je njihov izbor. Podrška vladavini prava i zakona uvijek je dobro došla. Islamska zajednica je saputnik svakoj političkoj stranici koja na tome insistira, dok insistira.
Na ovaj način našu javnost, jer gradonačelnik očito ne mari za činjenice, još jednom želimo podsjetiti da su njegovi navodi potpuno iskrivljeni o tome da tamo nikada nije bio harem. S tim u vezi podsjećamo da je ugledni mostarski istraživač i pisac Ahmet Kurt u Bečkom arhivu pronašao autentične skice austrougarske administracije na kojima se vide jasne oznake Lakišića harema.
Nadalje, još jednom podsjećamo našu javnost da su prilikom iskopavanja kanala za kolektore i uređenje saobraćajnice ne tako davno građevinski radnici naišli na skeletne ostatke na tom mjestu ukopanih Mostaraca, da je Sanitarna inspekcija Grada Mostara tim povodom, u više navrata, boravila na lokalitetu i donijela rješenje o prenosu skeletnih ostataka u gradsku mrtvačnicu Sutina gdje se oni i danas čuvaju. Kordić uporno ignorira činjenicu da se ti ostaci i danas nalaze u gradskoj mrtvačnici Sutina. Našu javnost, ne i Kordića jer to njega i ne interesira, podsjećamo na neosporno historijske dokumente da je lokalitet Lakišića harema nasilno oduzet Islamskoj zajednici kako bi tadašnja vlast na tom mjestu izgradila željezničku prugu. Tim povodom Bošnjaci Mostara su protestvovali i pred carom Franjom Josipom, i pred Zemaljskom vladom i u Beču i u Sarajevu. Taj protest bio je intenzivan sve do početka Prvog svjetskog rata. A tada su umjesto demokratskih režima na vlast došli totalitarni. Pravo pitanje je za koji oblik vlati se zalaže gradonačelnik Mostara Mario Kordić. Demokratski u kojem vladaju zakon i poredak ili … ??”
Vijesti.ba
