Još jedna bitka je pred stanovništvom Bosne i Hercegovine
Korito Neretve je jedno od najljepših i najslikovitijih krajeva naše domovine. Za ovu hladnu rijeku možemo reći da obiluje prirodnim ljepotama i neobičnom raznolikosti biljnog i životinjskog svijeta. Da se voda iz Neretve može piti treba se uzeti s velikom rezervom jer čistoća Neretve danas je iznimno niža nego što je nekada bila.
Već duži period vodi se bitka mnogih ekoloških udruženja protiv zagađenja ove ljepotice. Još jedna bitka je, kako pred njima, tako i pred cijelim stanovništvom Bosne i Hercegovine.
Najveći problem, odnosno planirano uništavanje ove rijeke, nastaje onog momenta kada je odlučeno da se od izvora Pridvorice do sela Ulog, izgradi sedam malih hidroelektrana. Tom prilikom uništila bi se rijeka, ali i dvije hiljade biljnih i životinjskih vrsta koje svoje stanište pronalaze baš na ovom području.
Koncesije za izgradnju hidroelektrana dobilo je, prije više od decenije, preduzeće ‘Marvel’ iz Istočnog Sarajeva čiji je vlasnik Savo Lalović, rodom iz okoline Kalinovika.
Iako ove krajeve više ne naseljava onoliki broj stanovnika kao nekad, ali oni što su ostali spremni su da se bore za spas prirodnih ljepota rijeke kraj koje su odrasli.
Vladimir Topić, koordinator programa “Energija i klimatske promjene” u Centru za životnu sredinu, za Hayat.ba ističe da se izgradnjom prijeti totalnom uništenju rijeke Neretve kakvu danas znamo.
– Gradnja podrazumijeva uništavanje i čitave doline krčenjem šume i pravljenjem puteva za velike mašine. Rijeka bi na svakih nekoliko kilometara bila pregrađena branama, a voda bi bila smještena u cijevi. Sve to kako bi privatna forma proizvodila struju i istu prodavala gdje god želi. Na djelu bi bilo potpuno uništavanje prirode zarad interesa privatnog kapitala i pojedinca – rekao nam je Topić, upozoravajući da je ovo i prijetnja za autohtonu neretvansku pastrmu ili kako se još naziva Jadransku pastrmku. U ovom toku je njeno prirodno stanište koje bi zasigurno dovelo u pitanje potpuni nestanak ove vrste.
Ibrahim Turak, predsjednik Udruženja ‘Pusti me da tečem’ u Konjicu, za Hayat.ba je istakao da svaki projekat koji se u današnjem vremenu zove mini hidroelektrana je jedna velika opasnost po svaku rijeku na kojoj se on bude planirao graditi.
– Mini hidroelektrane su najlošiji oblik proizvodnje električne energije jer one naprosto ne ostvaruju nikakvu značajnu količinu proizvedene struje, a pritom čine ogromnu devastaciju ljepota prirodnih staništa, kako biljnog, tako i životinjskog svijeta. Dakle, mini hidroelektrane u gornjem toku Neretve mogu prouzrokovati nešto što bi drastično promijenilo sliku onoga što sada smatramo najljepšim vodotokom u regiji. To je jedna čista i pitka voda. Tih sedam mini hidroelektrana koje se prave uzvodno od velike hidroelektrane je zaista jedna velika ekološka opasnost – govori nam Turak, nadajući se da će ekološki aktivisti pronaći snagu da to spriječe jer ono što bi ostalo poslije izgrađenih sedam mini hidroelektrana, ne bi više ličilo na Neretvu kakvu poznajemo.
Centar za životnu sredinu je sproveo niz istraživanja ovog područja tokom niza godina, a sve to je uslijedilo na osnovu inicijative za zaštitu koju su podnijeli da se područje zaštiti.
– Sva istraživanja su završena i objedinjena u Studiju zaštite, dokument koji i formalno pravno omogućava podlogu za proglašenje ovog područja zaštićenim, kako je to predviđeno i Prostornim planom RS. Već preko godinu dana ova studija stoji u ladicama Ministarstva prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije RS, jer ne pokazuju volju da ovaj proces završe. Na njima je već preko godinu dana sve, da formalno pravno proglase područje zaštićenim i tako omoguće razvoj ovog izrazito nerazvijenog područja kroz ekoturizam i druge benefite koje zaštita pruža. Zaštitom bi se ne samo očuvalo ovo visoko vrijedno područje, nego bi i mnogo više koristi bilo za lokalne zajednice nego što bi gradnja mini hidroelektrana dala – istakao je Topić za Hayat.ba, govoreći da je sve završeno za zaštitu ovog područja, dokazano je da je ovo visoko vrijedno područje, lokalno stanovništvo jedva čeka zaštitu, a istu podržavaju i općine Gacko i Kalinovik.
Međutim, Ministarstvo prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije RS nikako da nastavi proces zaštite i predloži raskid koncesionog ugovora za mini hidroelektrane. Topić govori da je na Ministarstvu sve, već preko godinu dana. Turak smatra da i pored pravne borbe, svi trebamo udružiti snage.
– Može se izvršiti pritisak od strane lokalnog stanovništva. Moraju se udružiti sve snage u Bosni i Hercegovini da se pošalje jasna poruka da smo protiv toga. Ukoliko ne budemo imali snagu koja tome može stati na put onda će mini hidroelektrane biti izgrađene. Možemo iz doline Neretve svojim primjerom pokazati šta se može učiniti da bi se to spriječilo. Mogu se pronaći eventualni pravni propusti i može se alarmirati lokalno stanovništvo i eko sistem u odbrani tih rijeka, te stati pred mašine da se spriječi gradnja – napominje Turak.
Od velike je važnosti da se okoliš zaštiti i oko Neretve kao i samu rijeku. Zaštita okoliša je poziv svima te akcija koja kod svih u BiH mora biti prioritet. Zahvaljujući ljepotama neretvanskog područja, možemo reći da tu cvjeta poseban turizam – krenimo od raftinga, kupanja i slično. Međutim, izgradnjom ovih hidroelektrana sve bi to bilo pod velikim znakom pitanja.
– Mini hidroelektrane prave problem na licu mjesta. U tom dijelu vodotoka bi bili primjetni problemi koji bi nastali, ta devastacija. Nizvodno bismo imali problem. Postoje indicije da su cijevi kroz koje protiče voda, da bi došle na turbine mini hidroelektrana, da su kancerogene i onda bi u slučaju korištenja vode, raftinga ili kupanja, ne bi bilo dobro po zdravlje ljudi – upozorava Turak za Hayat.ba.
