Odleže koju godinu, a onda na slobodi troše nezakonito stečen novac
Nelegalno stečena imovina ostaje u rukama kriminalaca jer je češće uspijevaju sakriti nego što pravosuđe uspijeva dokazati kako je stečena.
Kriminalci uživaju i u novcu i u imovini. Iz Evropske komisije stigla je ko zna koja kritika po redu. U Izvještaju o Bosni i Hercegovini za prošlu godinu stoji da su financijske istrage rijetke, a oduzimanje imovine izuzetno neefikasno.
Neobjašnjivo bogatstvo
“Tužilaštvo ne koristi efikasno raspoložive mehanizme za oduzimanje imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom. Optužnice često ne sadrže relevantne informacije ili dokaze u vezi sa protupravnom dobiti. Oduzimanje imovine stečene kaznenim djelom potrebno je pojačati u borbi protiv organiziranog kriminala, terorizma i korupcije na visokom nivou, piše u Izvještaju.
Navodi se i da je vrijednost zaplijenjenih sredstava u skladu sa prvostepenskim i pravosnažnim sudskim presudama u 2022. iznosila preko 9 miliona eura u uporedbi sa 4 miliona eura u 2021. i preko 11,5 miliona eura u 2020. godini.
Agencija za upravljanje oduzetom imovinom Republike srpske je u 2023. godini raspolagala sa trajno oduzetom imovinom u ukupnom iznosu od 73.667,22 KM. Rekli su nam da se uglavnom radi o vozilima male vrijednosti. Od agencije istog profila u Federaciji BiH nismo dobili odgovor, ali na njenoj internet-stranici se može pronaći podatak da vrijednost oduzete imovine kojom trenutno upravlja premašuje 49 miliona. Ima tu svega, nekretnina, automobila, novca…
Eldan Mujanović, profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu, govoreći za Oslobođenje o obujmu oduzete imovine, kaže da su u cijelom svijetu brojke poražavajuće. Zbog toga se stalno uvode neke nove mjere, instrumenti koji idu ka pojednostavljenju postupaka za oduzimanje imovine stečene kriminalom.
Kod nas je to stanje gore u odnosu na te evropske i svjetske trendove, iz razloga što se prije nekoliko godina počelo ozbiljno misliti o tome i poduzimati nekakve ozbiljnije aktivnosti. Nejednako je, imovina se oduzima u Sarajevu, Tuzli, nešto manje u Zenici i Bihaću, u drugim kantonima skoro da i nema oduzimanja.
U RS-u su brojke vrlo skromne, govori Mujanović i dodaje da je Evropska unija donijela novu direktivu o otkrivanju i zapljeni nezakonito stečene imovine.
“Njome je, između ostalog, uvedeno novo pravilo o oduzimanju “neobjašnjenog bogatstva”. To se odnosi na oduzimanje imovine od onih osoba koji imaju neke konekcije sa organiziranim kriminalnim grupama i vjerovatno za njih peru novac. Drugim riječima, raspolažu vrlo vrijednom imovinom koja nije srazmjerna njihovim zakonitim prihodima. Teret dokazivanja se u nekom momentu zapravo prebacuje na tu osobu, odnosno, ona mora dokazati da je imovinu stekla zakonito, a ako to ne uspije, imovina se oduzima. Mnogi kažu da je to obrnuto dokazivanje, mislim da je ispravnije reći izbalansirano. BiH će se vjerojatno tome morati prilagoditi, kaže Mujanović.
Damjan Ožegović iz Transparency Internationala smatra da entitetske agencije za upravljanje nezakonito stečenom imovinom rade više protokolarno.
Moćna država
“Oduzimanjem nezakonito stečene imovine se pokazuje moć i društva i države. Možemo govoriti i o generalnoj prevenciji, odnosno o toj poruci svim eventualnim budućim počiniteljima kaznenih djela da se kazneno djelo ne isplati. Mora se utjecati na razvoj njihove svijesti, odnosno treba im se staviti do znanja da se činjenje kaznenih djela ne isplati i da će ostati bez imovine stečene na taj način.
Ako govorimo o nekoj simboličnoj novčanoj sankciji, ili čak i zatvorskoj kazni, ona nije dovoljno odvraćajuća jer ukoliko se izvaga visina izrečene kazne naspram imovine koja je često velika, a ne oduzme se, očigledno je onda da se nekima isplati odležati nekoliko godina u zatvoru ukoliko će ipak zadržati imovinu koja često vrijedi nekoliko stotina hiljadaa, pa i miliona KM, rekao je Ožegović za Oslobođenje.
