Ulice bosanskohercegovačkih gradova posljednjih mjeseci poprište su nasilja, čiji počinitelji često u opasnost dovode i same građane.
Nasilničko ponašanje osobe na zatvorskom dopustu tokom vikenda u Tuzli i prekjučerašnje ubistvo u Sarajevu, samo su pojavne manifestacije u društvu koje ima ozbiljne sigurnosne probleme. Tužiteljstvo Tuzlanskog kantona je zatražilo od Općinskog suda Tuzla mjeru jednomjesečnog pritvora za Elvisa Selimovića. Riječ je o višestruko osuđivanoj osobi za različita kaznena djela koja je minulog vikenda, tokom zatvorskog dopusta, nasilničkim ponašanjem nanijela materijalnu štetu, ugrozila sigurnost građana i zaprijetila policiji tokom akcije hapšenja.
Ovaj slučaj samo će biti dodan u njegov kriminalni dosije. Pitanje je hoće li spriječiti ponavljanje ovih djela u budućnosti. Problem je u praksi “Imamo eklatantne primjere nasilja, ne samo u ovom obliku, nego imali smo u poslednjih nekoliko mjeseci teške oblike krvnih delikata, ubistava i žena i muškaraca, tako da ono što Tužilaštvo radi je represija. Mi se bavimo posljedicom, procesuiramo takve osobe, međutim sve druge institucije i mehanizmi unutar institucija sustava bi trebali poduzeti određene mjere”, kazao je za BHRT glasnogovornik Tužilaštva Tuzlanskog kantona, Admir Arnautović.
Problem nije u Zakonu o izvršenju kaznenih sankcija, smatra advokat Damir Alić, već u praksi da su kazneno-popravni zavodi puštanje zatvorenika na redovne dopuste pretvorili u nešto više od privilegije.
“Imamo situaciju da osuđene ubice za krvne delikte, za seksualne delikte, redovno izlaze na slobodu jer odbiju nekakvu pozitivnu ocjenu unutar zatvorsa, da su oni primjereni zatvorenici, a zapravo se olahko shvata njihovo teško kazneno djelo koje su učinili, pa ih onda puštaju na slobodu i onda oni čine nova kaznena djela”.
Trendovi
Ubistva na javnim mjestima, poput ubistva na Vilsonovom šetalištu u Sarajevu, kao i nasilničkog ponašanja u Tuzli, bilo je uvijek i uvijek će ih biti, ali sociologe zabrinjavaju trendovi prisutni u postratnom bh. društvu.
“Ono što zabrinjava je, recimo, porast tih narkotičkih sredstava koje se nalaze na cesti. Ali, evo svjedočimo i optužbama da droga ulazi upravo preko vrha, i to političkog vrha, naše države. Je li to tačno ili nije istraga će pokazati, ali dovoljno je da imamo opravdanu sumnju da oni koji odlučuju o našim sudbinama u stvari rade na širenuju, na kriminalu na nekom ličnom interesu i zaradi”, ističe Smiljana Vovna, sociologinja iz Tuzle.
Već godinama slušamo upozorenja da se institucije države i društvo u cjelini ne bave suštinom problema, već reaguje samo na posljedice incidentnih slučajeva. Umjesto bavljenja obrazovnim, socijalnim i ekonomskim pitanjima, agresivno dominantna politika nacionalnih podjela je zarobila javni prostor, skrivajući pri tom vješto stvarne probleme građana, piše BHRT.
