Broj prijavljenog nasilja u porodici u Konjicu zabrinjavajuće raste
Bosna i Hercegovina suočava se s alarmantnim porastom nasilja u porodicama, postavljajući ozbiljno pitanje o toleranciji društva prema ovom problemu.
Nasilje u porodici, koje se manifestuje kroz različite oblike poput fizičkog, psihičkog, seksualnog i ekonomskog nasilja, postalo je sveprisutno u bosanskohercegovačkom društvu.
Dok se naslovima u medijima svakodnevno prenose užasavajući primjeri ovog nasilja, nedostatak adekvatne primjene pravnih mehanizama i nedosljedan pristup nadležnih institucija dodatno komplikuju situaciju.
Istraživanja pokazuju da je neprijavljivanje nasilja od strane žrtava i neadekvatan odgovor institucija najveći izazov u suzbijanju ovog problema.
U Konjicu se nasilni incidenti pojačavaju
U lokalnoj zajednici Konjic, Udruženje “Volonteri i prijatelji konjičke regije” provodeći projekat “Šutnja nije zlato” zajedno sa partnerskom organizacijom Udruženje “Žena za ženu” iz Konjica došli su do saznanja, da se nasilni incidenti pojačavaju.
Naime, Općinski sud u Konjicu je u protekloj 2023. godini zaprimio 37 krivičnih prijava koje je podnijelo nadležno područno tužilaštvo Konjic i odnose se na krivično djelo “Nasilje u porodici” iz člana 222. Krivičnog zakona Federacije BiH.
Kada je riječ o 2023. godini iz PU Konjic informisali su da je broj prijavljenih incidenata nasilja u porodici ukupno iznosio 32 slučaja, a za prva tri mjeseca 2024. godine taj broj je porastao na 11 slučajeva i policija je tužilaštvu podnijela 5 izvještaja i izrečene su zaštitne mjere za dvije nasilne osobe.
Statistike iz Konjica potvrđuju alarmantan trend rasta nasilja u porodicama.
Uzroci porasta nasilja u porodici
Mogući uzroci porasta nasilja u porodici u Bosni i Hercegovini su kompleksni i vjerovatno proizilaze iz kombinacije više faktora. Navest ćemo osnovne.
Socioekonomski faktori: Siromaštvo, nezaposlenost i finansijska nesigurnost mogu povećati napetosti u domaćinstvu i stvoriti okruženje u kojem je nasilje vjerovatnije.
Patrijarhalna društvena norma: Tradicija koja tolerira ili čak opravdava muško nasilje nad ženama može stvoriti klimu u kojoj se žrtve osjećaju manje moćnim da se brane i traže pomoć.
Slaba primjena zakona: Nedosljedno sprovođenje zakona o nasilju u porodici može poslati poruku da se ovo ponašanje tolerira, a počiniteljima omogući da izbjegnu kaznu.
Mentalno zdravlje i zloupotreba supstanci: Problemi sa mentalnim zdravljem i zloupotreba droga ili alkohola mogu biti faktori koji doprinose nasilnom ponašanju.
Nedostatak edukacije i svijesti: Ograničeno znanje o nasilju u porodici i dostupnim resursima može spriječiti žrtve da traže pomoć i takođe onemogućiti zajednici da prepozna i prijavi nasilje.
Preventivne akcije
Preventivne akcije su ključne u borbi protiv nasilja u porodici, a evo nekih od prednosti:
Obrazovanje i podizanje svijesti: Širenje informacija o nasilju u porodici, njegovim oblicima, dostupnim resursima i mjestima za traženje pomoći može osnažiti potencijalne žrtve i ohrabriti ih da se javljaju.
Promjena društvenih normi: Kampanje koje promoviraju zdrave stavove o rodnoj jednakosti i netoleranciji prema nasilju mogu doprinijeti promjeni društvenih normi koje dopuštaju nasilje u porodici.
Podrška porodicama: Provođenje programa za upravljanje konfliktima i osiguranje vještina zdrave komunikacije u porodicama mogu pomoći u smanjenju napetosti i izgradnji suprotstavljenih strategija za rješavanje problema.
Obuka stručnjaka: policije, socijalnih radnika, zdravstvenih radnika i drugih profesionalaca znanjem i vještinama potrebnim za identifikaciju nasilja u porodici i pružanje podrške žrtvama može osigurati brzi i efikasan odgovor.
Preventivne akcije mogu pomoći u stvaranju društva koje je manje tolerantno prema nasilju u porodici i pružiti žrtvama alate i resurse potrebne da se zaštite i izgrade sigurnije živote.
Konkretni resursi za žrtve nasilja u porodici
U Bosni i Hercegovini postoje SOS telefoni za prijavu nasilja u oba entiteta.
Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine uspostavio je SOS telefonski broj 1265 za pomoć žrtvama nasilja u porodici na teritoriji ovog bh. entiteta.
SOS liniju 1264 za područje Republike Srpske uspostavile su 2005. godine četiri nevladine organizacije i Gender Centar Republike Srpske.
Nasilje se, također, može prijaviti i na broj 033 222 000.
Na teritoriji BiH postoji osam sigurnih kuća sa ukupno 200 raspoloživih mjesta za žene i djecu žrtve nasilja. Sigurne kuće nalaze se u Sarajevu, Tuzli, Bihaću, Zenici, Mostaru, Modriči, Banjaluci i Bijeljini.
Fondacija lokalne demokratije nudi besplatnu pravnu pomoć na brojeve telefona 033 570 560 i 033 570 561.
Psihološko, kao i pravno savjetovalište, nudi organizacija Medica Zenica. Oni, također, imaju i centralu na koju se može prijaviti nasilje na broj 032 463 920.
U udruženju Udružene žene Banja Luka, također, postoji besplatno pravno savjetovalište, a termin se može dobiti pozivom na brojeve 051 463 143 i 051 462 146.
Broj policije je 122.