Bosna i Hercegovina se ubraja u demografski najugroženije države okruženja, a procjene su da bismo u naredne četiri decenije mogli ostati bez više od polovine stanovništva. Najveći problem je iseljavanje, a to je sve izraženije u školama, koje obrazuju stručni kadar, gdje oko 50 posto učenika nakon školovanja odlazi u inostranstvo.
Vuk, Milorad i Aleksandar pripadaju grupi mladih ljudi koji su još kao maloljetni, pri upisu srednje škole, odlučili da će budućnost i karijeru graditi u inostranstvu.
Jednostavno može se reći zbog niskih plata i primanja u ovoj zemlji i teškog života zbog istih tih primanja – kazao je Vuk Cvjetković, učenik završnog razreda kuharskog smjera.
– Mislim, a tamo mogu više da zaradim i naučim nešto više – pojašnjava Aleksandar Bodo, učenik završnog razreda kuharskog smjera.
– Zato što je tamo bolje. U plati je velika razlika – mišljenja je Milorad Ćutković, učenik prvog razreda konobarskog smjer.
Posao u zemljama Evrope, najviše Njemačkoj i Sloveniji, tokom protekle godine posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH pronašlo je skoro 13.500 ljudi, odnosno svakog dana trbuhom za kruhom iz naše zemlje otišlo je 35 ljudi.
Starosna granica onih koji odlaze iz naše zemlje sve je niža. Dok škole obrazuju kadar i nastoje učenicima omogućiti što kvalitetnije sticanje praktičnih znanja, taj kadar odmah nakon sticanja znanja odlazi.
– Mi smo radili neku analizu, nekih 40 do 50 posto djece nakon završetka već od juna imaju ponude hrvatsko i crnogorsko primorje, Češku, Prag elitne hotele da rade kao kuhari i konobari imaju dobra primanja – kaže direktor Srednje stručne škole Saša Matić.
Milenko Maksimović, direktor Tehničke škole Mihajlo Pupin Bijeljina, navodi kako nastoje da im praktična nastava bude što bolja i kvalitetnija kako bi bili spremni nakon završenog zanata.
– To je negdje otprilike 50, 50 posto gdje učenici koji pronalaze posao u inostranstvu na 50 posto njih koji se zadržavaju u lokalnim gradskim privrednim društvima – dodao je.
Dok škole rade svoj posao, konkretni koraci nadležnih kako bi se zaustavio odlazak mladih izostaju. Jer ni najobrazovaniji i najstručniji nisu dovoljno motivisani da ostanu.
One koji su, ipak. odlučili da ostanu, za sad zadržava nada.
– Planiram da ostanem, nisam kao neki moji da idem vani ovdje može više toga da se nauči, a i vremenom će se povećati plaće – rekla je za BHRT učenica završnog razreda kulinarskog smjera Mirjana Draškić.
Dok škole skoro polovinu učenika stručnih usmjerenja školuju za inostranstvo, nadležni ne reaguju, a sve je više i cijelih porodica koje ne mogu više čekati “da svanu bolji dani” koji im se obećavaju već godinama.
