Kako je oslobođen Konjic, 3. marta 1945. godine?
Poslije oslobođenja Mostara 14. 2. i Jablanice 22. 2., Ostrožac je oslobođen 1. 3. 1945. godine i to u 19,30 sati.
Komandant 29. hercegovačke udarne divizije u 23 sata u Ostrošcu izdao je zapovijest za napad na Konjic.
Neprijatelj je imao jake snage u gradu i na važnim kotama oko grada Đedinovac (k.664.), Zlatar (k.878), Smiholje (k.717), Gašino brdo (k.593 i k.564), Plješevac (k.1072), Koznik (k.1244), Križ (k.1208), Pomol (k.432)…
Već oko podne 3. 3. partizani su izbili na kose Pomola, ali su zadržani vatrom iz bunkera sa Gredine, Repovice i željezničke stanice.
Istog dana oko 13 sati njemačka pionirska četa eksplozivom je uništila oko 70% desne strane konjičke stare ćuprije. Povlačenje Nijemaca i njihovih saradnika i simpatizera vozom iz grada, opisao je konjički fratar Blago Karačić, („Ratne i poratne uspomene 1945-1952.“). Borci 13. i 14. hercegovačke brigade bili su na periferiji grada, čuli su jaku eksploziju i zbog rušenja mosta morali su zanoćiti na lijevoj strani Neretve. Sa Zlatara partizani 11.hercegovačke brigade niz Suhi do ušli su u grad koji je u 17,30 bio oslobođen.
U oslobođenom Konjicu mjesec dana boravio je Štab 29. hercegovačke divizije, sve do oslobođenja Ivan sedla 4. 4. 1945. godine.
Poslije rušenja Starog mosta i poslije oslobođenja grada, 4.3., iznad mosta postavljena je sajla preko Neretve, pomoću koje su se partizani splavom prebacivali na desnu obalu, tjerajući neprijatelje dalje.
U toku noći 3/4. mart, 10.i 11. brigada ovladale su željezničkom stanicom Ovčari i Podorašac. Tokom 4. marta likvidirane su posade utvrđene u željezničkim stanicama Dragočaj, Brđani i Bradina. U borbama na Lukaču poginuo je komandant 4. bataljona X hercegovačke bigade Jovan Bobot-narodni heroj.
Koliko i kako se Konjic danas sjeća i poštuje sve svoje bivše i sadašnje borce za bolji i ljepši Konjic, kako nove generacije nastavljaju borbu za slobodu, demokratiju, ravnopravnost, dostojanstven život svakog građanina? Budućnost se ne može graditi bez poznavanja i poštovanja prošlosti, koja živi u sadašnjosti, pa i u budućnosti.
(autor teksta, Mirsad Čukle, objavljeno 3. marta 2023. godine)