Promjene u dojkama mogu biti nekancerogene (benigne) ili kancerogene (maligne). Većina ih je nekancerogena i ne ugrožava život. Često ne zahtijevaju liječenje. Suprotno tome, rak dojke može značiti gubitak dojke ili života. Stoga za mnoge žene on predstavlja najgori strah. Međutim, potencijalni problemi se često mogu otkriti rano, kada žene redovno rade samopregled dojki, redovno idu na ljekarske preglede i rade mamografiju prema preporuci.
Rano otkrivanje raka dojke može biti presudno za uspješno liječenje, kazao je za portal „Avaza“ dr. Erol Kapetanović s kojim smo razgovarali povodom Međunarodnog dana borbe protiv raka.
Rizični faktori
Maligni tumor dojke nastaje kada ćelije tkiva dojke počnu nekontrolirano rasti te urastati u okolno tkivo ili se širiti (metastazirati) u udaljene dijelove tijela. Razlozi toj malignoj promjeni ćelija još nisu do kraja razjašnjeni, ali poznato je da određeni geni i različiti faktori rizika u tome imaju značajnu ulogu.
Važno je naglasiti kako prisutnost jednog pa čak ni više rizičnih faktora nužno ne znači da će žena dobiti rak dojke, ali kod nje postoji veća vjerovatnost za razvoj malignih promjena dojke od žena koje te rizične faktore nemaju.
– Rak dojke je zloćudno oboljenje dojke koje može nastati kao posljedica nasljedne predispozicije, kao posljedica udarca u dojku i vrlo često kao posljedica učestalog stresa. Najčešće obolijevaju žene mlađe i srednje životne dobi, mada se može susresti i u kasnijoj životnoj dobi. Što je dob mlađa, to je i agresivnost tumora veća. Rjeđe se susreću kod muškaraca, ali se ipak pojavljuju i zahtijevaju tretman kao i kod žena. Tretman se sastoji od operativnog zahvata i onkološke terapije – objasnio je dr. Kapetanović.
Simptomi bolesti
U samom početku razvoja maligne tvorbe dojke, žena najčešće nema nikakvih simptoma. Najčešći prvi simptom koji žena primijeti je opipljiva kvržica. Važno je naglasiti kako je u najvećem broju slučajeva pronađena kvržica na dojci dobroćudne naravi, a predstavlja jednu od benignih promjena dojke (cistu, fibroadenom, fibrocističnu promjenu ili dr.). Međutim, ako napipate kvržicu na dojci, svakako se javite ljekaru, kako bi se isključila bilo kakva maligna tvorba.
Druge promjene koje mogu izazvati sumnju su iscjedak iz bradavice, promjene na koži dojke (nabiranje, uvlačenje, promjena boje), promjene na bradavici te promjena veličine ili oblika dojke. Osim navedenih simptoma, treba obratiti pažnju i na bol u dojci koja je konstantna i nije ovisna o menstruacijskom ciklusu, neobjašnjivi gubitak težine, bolove u kostima i oticanje ruke na jednoj strani.
– Redovne kontrole su najbolja prevencija, kojima se bolest može otkriti na vrijeme. Cilj je što ranije otkriti tumor, dok je još mali i nije se raširio, te u tom slučaju može biti i izliječen. Što duže tumor postoji i što je veći, njegovo liječenje je teže i dugotrajnije. Kompletnoj ženskoj populaciji se preporučuje da se odluče za redovne kontrole dojki s ciljem prevencije uz poruku da je svaki rak dojke izlječiv ako se na vrijeme otkrije i ako se liječi na adekvatan način – kazao je dr. Kapetanović.
Ultrazvučni pregled
Dodao je da u dijagnostičke procedure pregleda dojki spadaju ultrazvučni pregled, mamografski pregled i magnetna rezonanca te odgovarajuće punkcije kojima se može uzeti uzorak za mikroskopsku analizu. Kako kaže, samokontrole su važne jer pacijentica pregledom svojih dojki, pogledom i prepipavanjam može otkriti svaku novu promjenu na početku nastanka i javiti se stručnom licu radi dijagnostike.
– Obolijevanje od karcinoma dojke je u blagom porastu, te se susreće već i u dvadesetim godinama života – naveo je dr. Kapetanović.
