Nedavni slučaj nemogućnosti smještanja djeteta žrtve nasilja u odgovarajuću ustanovu u Tuzlanskom kantonu, ukazao je još jednom na sve nedostatke sistema. Borba za zbrinjavanje trajala je nekoliko dana, a o svemu su obaviještene brojne ustanove i institucije u zemlji. U Bosni i Hercegovini nema adekvatnih ustanova za trajno zbrinjavanje, upozoravaju iz nevladinog sektora.
Slučaj 13-godišnjeg dječaka koji i dalje traje, otvorio je “Pandorinu kutiju”. Dječak, za kojeg postoji sudska presuda da je riječ o žrtvi nasilja, je nakon nekoliko dana privremeno zbrinut, zahvaljujući reakcijama Zemlje djece, tuzlanskog Centra za socijalni rad i Federalnog ministarstva.
“Ne postoji opcija povratka u porodicu, vrlo je tu kompleksna situacija i ne možemo dozvoliti da imamo jedno malodobno dijete od nepunih 14 godina, za koje nemamo opciju za smještaj, iako se radi o djetetu koje ima probleme ponašajne prirode”, navodi direktorica Centra za socijalni rad Tuzla Lejla Sadiković.
Prihvatilište u Domu za djecu bez roditeljskog staranja, kao primarno rješenje za djecu žrtve nasilja, odbilo je prihvatiti dijete koje je i ranije tu boravilo, u saopćenju navodeći kao razloge upravo ponašanje.
“Postavljanje određenih uslova prilikom smještaja djeteta koje je žrtva nasilja, nije u najboljem interesu djeteta. Osim toga, nepružanje adekvatne zaštite u prvim momentima zbrinjavanja djeteta, tu mislimo na određenu psihološku podršku, zdravstvenu i tako dalje, jeste takođe jedan od aspekata kršenja prava djeteta”, ističe direktorica Udruženja “Zemlja djece BiH” Mirsada Bajramović.
Iz Doma pojašnjavaju da je Prihvatilište nužni smještaj, najduže tri mjeseca i za prihvat djece koja imaju određene probleme u ponašanju dovodi do neželjenih posljedica.
“Snosimo odgovornost za devetoro djece koja su već u Prihvatilištu. S obzirom da je Prihvatilište na neki način poluotvorenog tipa, ta djeca vrlo lako stupe u kontakt sa djecom koja su smještena u Dom. Nije dijete krivo što je u takvoj situaciji. Mi kao Kanton ne posjedujemo adekvatnu instituciju koja može na adekvatan način odgovoriti i toj djeci”, kaže Amir Muharemović, pomoćnik direktorice Doma za djecu bez roditeljskog staranja Tuzla.
Nakon informacije da je brigu o djetetu iz Srebrenika odbio preuzeti Centar za socijalni rad ovog grada, kontaktirali smo i tu Ustanovu. lzmeđu ostalog, odgovaraju da dijete živi u Tuzli, a ranije je boravilo u Srebreniku.
“Dana 4.12.2023. u prostorijama Centra Srebrenik majka je preuzela svog malodobnog sina, o čemu postoji izjava u Zapisniku. U izjavi je navela da će živjeti u Tuzli”, naveli su iz Centra.
Dok se prebacuje odgovornost, iz Udruženja “Zemlja djece” su, kažu, uputili zahtjev vlastima u Srebreniku za preispitivanje odgovornosti ovog Centra, dodajući da su o slučaju obavijestili i Tužilaštvo, Policiju i ombudsmane. Ovakvih slučajeva je mnogo, napominje Bajramović.
“Organizacija se susrela prije nekoliko mjeseci i sa djetetom koje je žrtva trgovine ljudima, koji je trenutno u neodgovarajućoj ustanovi samo zbog toga što u BiH ne postoji adekvatna ustanova za pružanje njegove zaštite”, navodi Bajramović.
Iz nadležnog Kantonalnog ministarstva za BHRT kažu da će nastaviti raditi na trajnom rješavanju ovakvih slučajeva, potvrđujući nedostatke u sistemu.
