Koronavirus ponovo hara Bosnom i Hercegovinom. Domovi zdravlja su puni pacijenata koji dolaze uglavnom s istim ili sličnim simptomima: kašalj, kihanje, bolno grlo, visoka temperatura. Pandemija koronavirusa odnijela je desetine hiljada života u Bosni i Hercegovini, no pitanje je koliko smo naučili nakon te pošasti, ističe naš ugledni infektolog Ednan Drljević.
Umjesto da smo spremni dočekali jesen i uopće sezonu virusa, kod nas je situacija drugačija. Čekaonice domova zdravlja širom zemlje su pune pacijenata, a ne vrše se čak ni testiranja. U međuvremenu, pacijenti sa simptomima korone umiru! Tako je u Sarajevu preminuo muškarac koji je danima išao u ambulantu sa simptomima gripe i liječen je antibioticima, a da ga niko nije testirao na COVID-19. Nakon sedam dana od pojave prvih simptoma, poput temperature, nažalost, ovaj 58-godišnjak je preminuo.
Šest virusa
– Trenutno je pet-šest vrsta virusa u igri, istovremeno. Previše reemergentnih bolesti, poput krzamaka i velikog kašlja, a mi ne radimo nikakva testiranja. Pošto ne radimo testiranja, znači bolesti nema. Tipični balkanski sindrom – govori nam dr. Drljević.
Dr. Drljević: Tipični balkanski sindrom. Avaz
Naglašava da je testiranje, pogotovo na koronu, vrlo važno ponajviše zbog imunokompromitiranih osoba, oboljelih od karcinoma ili onih koji imaju imunološki deficit od rođenja.
– Pune su nam ambulante pacijenata, a barem tri-četiri bolesti imaju potpuno iste simptome. Ako se ne uradi test, kako ćemo znati šta je, a nisu sve bolesti virusne, ima i bakterijskih i, znači, sve bolesti se ne šire brzo i, naravno, nisu sve podjednako opasne po okolinu. Testiranje je, dakle, nužno – poručuje dr. Drljević.
Bez maski
Treba li vraćati mjere prevencije koje su bile u vrijeme pandemije koronavirusa, pitali smo prim. mr. sci. dr. Mirsada Đuguma. On je za “Avaz” kazao da nema potrebe za vraćanjem starih mjera jer čovjek sam najbolje može utjecati na smanjenje širenja virusa.
– Pacijent koji je zaražen treba maksimalno da se izolira kako ne bi širio viruse. To je najbolja prevencija i mjera koja se treba provoditi. Znači, zaražena osoba ne treba boraviti na nekim skupovima itd. Nego se skloniti dok ne ozdravi. Zaštitne maske i te neke druge nametnute mjere, po meni, ne treba provoditi. Generalno, ja nisam pristalica toga. Mislim da se sve može spriječiti na način koji smo uvijek i radili, izoliraj se koliko možeš i na taj način si druge zaštitio od infekcije – kaže dr. Đugum.
Dr. Đugum: Najbolja prevencija. Facebook
Dodaje da bi najbolja prevencija bila da inficirani pacijenti ne borave s pacijentima koji to nisu. Da se odvoje ambulante, da ima ambulanta za inficirane pacijente i ambulanta za druge.
– Znači, napraviti organizacijski potpuno drugu strukturu da ne trpi niko, a svi zaštićeni. Ovo stanje trenutno ne trebamo shvatiti kao katastrofu, ali trebamo kao oprez. Ako se osjećate loše, ne idite u kafane, pozorišta… Ostanite kod kuće i liječite se – rekao je dr. Đugum.
Razdvajanje pacijenata
Doktor Đugum ističe kako su one izolacije koje su bile nametnute tokom pandemije te nošenje maski upitni u zaštiti.
– I te maske koje smo nosili, koliko one mogu stvarno zaštititi od virusa? Dišete u njih, navlaže se. Pitanje je kako one zaista funkcioniraju i da li mogu spriječiti prodor virusa. Najbolja prevencija je razdvajanje pacijenata. Na jednu stranu inficirane, na drugu ostale pacijente i problem riješen – navodi dr. Đugum.
