Diskriminacija učenika bošnjačke nacionalnosti u Republici srpskoj traje od 2015. godine.
Prvostepenom presudom Osnovnog suda u Bijeljini je 12. janura ove godine odlučeno da se umjesto bošnjačkog jezika u pedagošku dokumentaciju učenika bošnjačke nacionalnosti (svjedočanstva, đačke knjižice i druge dokumente) upisuje bosanski jezik kao maternji, i to u roku od 30 dana od dana prijema presude. Time je presuđeno da su entitet Republika srpska (Vlada RS – Ministarstvo obrazovanja i kulture) i Osnovna škola “Meša Selimović” iz Janje povrijedili pravo roditelja i učenika bošnjačke nacionalnosti na jednako postupanje.
Ovu odluku suda je na svom Facebook profilu podijelio advokat Haris Kaniža koji je prije presude skoro dvije godine zastupao roditelje djece bošnjačke nacionalnosti iz Janje kod Bijeljine u tužbi protiv Republike srpske (RS) i Osnovne škole “Meša Selimović” iz Janje zbog, kako je naveo, “zabrane nazivanja i upisivanja maternjeg jezika kao bosanskog jezika”.
“Sud je utvrdio diskriminaciju koju čini Republika srpska, neravnopravan tretman bošnjačke djece u ovom pogledu i povredu prava na jednako postupanje. Zato je dao nalog RS i školi da se diskriminacija ukloni i obezbijedi pravo upotrebe bosanskog jezika kao maternjeg jezika u svakom dokumentu, kao i nalog da prestanu sa dosadašnjim postupanjem”, naveo je Kaniža.
Ovu vijest su jučer prenijeli brojni mediji u BiH, a Slobodna Bosna piše kako je iz Ministarstva prosvjete i kulture RS već najavljena žalba Okružnom sudu u Bijeljini radi prvostepene odluke bijeljinskog Osnovnog suda. Iz tog ministarstva su saopštili da, kada je u pitanju upotreba jezika i pisma u osnovnim školama u RS, Ministarstvo postupa u skladu sa Ustavom RS i zakonima kojima je uređena oblast obrazovanja i ne umanjuje nijednom narodu pravo na upotrebu jezika i pisma.
“Ustavom RS propisano je da su službeni jezici RS jezik srpskog naroda, jezik bošnjačkog naroda i jezik hrvatskog naroda, te da su službena pisma ćirilica i latinica”, navodi se u saopštenju Ministarstva kojeg kako prenosi Slobodna Bosna.
Advokat Kaniža je u razgovoru za portal Travnički.info rekao da će “druga strana sigurno podnijeti žalbu”, ali je mišljenja ta “žalba ne može imati pozitivan ishod jer je praksa Ustavnog suda BiH i Vrhovnog suda RS jasna i precizna”.
Dodao je da će nakon pravosnažnosti, presuda morati biti provedena, i nada se da će to biti na području cijele RS.
Dugogodišnja borba za jednakost bošnjačkih učenika u RS
Neravnopravan tretman i diskriminacija učenika bošnjačke nacionalnosti u RS traju još od 2015. godine. O tome svjedoče novinski članci koje čuva digitalni arhiv – Infobiro. O ukidanju bosanskog jezika i diskriminaciji učenika iz Zvornika, Prijedora i drugih mjesta u RS, 2015. je pisalo Oslobođenje.
U tom članku navodi se da je tadašnji potpredsjednik RS Ramiz Salkić primio više žalbi roditelja bošnjačke djece iz navedenih mjesta u RS jer Ministarstvo u RS vrši diskriminaciju nad njihovom djecom, i da se vrši pritisak na bošnjačku djecu da izučavaju jezik koji ne žele. Tadašnji entitetski potpredsjednik pojasnio je da su bošnjačka djeca učila iz udžbenika bosanskog jezika, a u đačke knjižice im je upisano “bošnjački jezik”, čime je, kako je govorio, Ministarstvo prosvjete i kulture RS kršilo Ustav BiH. Ukazivao je da to može biti problem i prilikom upisa u srednje škole na području Federacije BiH, gdje terminološki ne postoji “bošnjački jezik”.
Zbog ovog problema, godinu kasnije, roditelji bošnjačke djece iz Podrinja, kojima u knjižice nije upisan bosanski jezik, najavljivali su tužbe i bojkotovanje nastave, ukoliko vlasti RS ne dozvole upotrebu bosanskog jezika u školama. Majka učenice iz Janje, Arifa Junuzović, koja je svih ovih godina učestvovala u borbi za ravnopravnu upotrebu bosanskog jezika u školama u RS, je tada najavila pravnu borbu i rekla da roditelji neće dozvoliti da toj djeci bude ukinuto pravo na obrazovanje.
U Janji je, kako su 2016. pisale novine, nacionalna grupa predmeta uvedena 2003. i tada se upisivao bosanski jezik u đačke knjižice. Takva praksa je trajala do 2016. kada je, po nalogu Vlade RS, direktorica škole u Janji promijenila upute i naložila da se “u prazne rubrike za jezik djeci bošnjačke nacionalnosti upiše jezik bošnjačkog naroda”. Na te naloge ministra jedino se oglušio direktor škole u Kozarcu, koji je djeci upisao bosanski jezik u knjižice.
Zbog polja u đačkim knjižicama u kojima je “bosanski” zamijenio “bošnjački jezik”, 489 učenika OŠ “Meša Selimović” iz Janje je na kraju školske 2015./2016. odbilo primiti đačke knjižice. U borbi za bosanski jezik, u sklopu manifestacije Dani ljeta u Janji, održana je javna tribina na temu “O bosanskom jeziku između negacije i višestoljetne tradicije”. U tekstu novinarke Edine Kamenica se navodi da je ova tema izabrana kao odgovor na dešavanja oko izbacivanja bosanskog jezika ne samo iz tamošnje osnovne škole nego i u svim drugim sredinama istočne Bosne u kojima se školuju bošnjačka, mahom djeca povratnika.
Još tada su, kako svjedoče novine, roditelji školaraca iz Janje poručili da neće odustati od ove borbe, a pravnik koji je u to vrijeme bio dio pravnog tima koordinacionog tijela kojeg su činili roditelji obespravljene bošnjačke djece cijele istočne Bosne je ukazivao da su u slučaju zabrane bosanskog jezika prekršeni svi zakoni.
U novinskom članku iz 2019. godine istaknuto je da u bijeljinskom naselju Janja, učenici bošnjačke nacionalnosti 14 godina izučavaju grupu nacionalnih predmeta i bosanski jezik po nastavnom programu Tuzlanskog kantona. Oslobođenje bilježi da je Osnovnu školu “Meša Selimović” i Srednju stručnu školu Janja, koje su višenacionalne, tada pohađalo više od 600 učenika bošnjačke nacionalnosti.
Višegodišnji napori roditelja i djece za upotrebu i korištenje bosanskog jezika koji, prema bilješkama iz novina, traju od školske 2015./2016. godine, dokaz su koliko je prvostepena presuda Osnovnog suda iz Bijeljine velika i značajna.
