Život, a i budžeti na kredit. Naime, vlasti skoro svih nivoa u Bosni i Hercegovini planiraju u 2024. godini velika zaduženja da bi mogli da redovno izmiruju obaveze. Naravno, najviše prednjače entiteti. Ukupan dug Federacije BiH je 6,5 milijardi maraka, što je 22 posto njenog BDP-a, a RS-a 6,1 milijardu, što je oko 40 posto BDP-a. Vlast RS-a će se u ovoj godini dodatno zadužiti za 1,2 milijarde maraka. Ipak, u ovom entitetu kažu da nisu prezaduženi.
Svi su priželjkivali i prizivali ekonomsku propast – međutim, to se nije desilo. U 2023. godini uspješno je vraćeno jedna milijarda i 50 miliona maraka, a zadužili smo se oko 700 maraka, kaže entitetski premijer Radovan Višković (SNSD): “Koliko god nam neki trčali iza leđa, mi ćemo uspjeti da odradimo i sve što smo odradili i u 2023. RS je stabilna i likvidna”.
U 2024. godini RS planira da se dugoročno zaduži za više od jedne milijarde maraka, i to dugoročno.
“Od toga na domaćem tržištu 141 milion, a na stranom 810 miliona maraka. Da bi potrebna finansijska sredstva bila blagovremeno osigurana, neophodno je da NSRS donese odluku o dugoročnom zaduženju”, objašnjava ministica finansija RS-a Zora Vidović (SNSD).
Opozicioni zastupnici kažu da je nastavljen trend gdje se uz indirektne poreze Vlada najviše se oslanja i na zaduživanja, bez obzira na to što se svake godine kamatne stope povećavaju. Upozoravaju da je, umjesto zaduženja, potrebno okretanje ka investicijama koje će osigurati nove doprinose.
“Što se tiče dugoročnog i kratkoročnog zaduženja, to je 1,2 milijarde. Uz garancije, to se približava skoro na dvije milijarde”, navodi SDS-ova zastupnica u entitetskoj skupštini Mirjana Orašanin.
Ekonomski analitičari podsjećaju da su se u posljednjim izjavama entitetskih zvaničnika često spominjane formalne, ali i neformalne sankcije, te da će Vlada RS-a vjerovatno izbjegavati evropske berze.
“Ideja je da se ide na neka nova tržišta koja mogu da podnesu taj nivo zaduženja. Spominju se bliskoistočne zemlje i Kina. Za te sve banke ili berze je to toliko malo da nije vrijedno spominjati. Pitanje je hoće li biti primamljivo zbog kamate koja je projektovana”, ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Kako navodi, zakon je definisao da kamata na zaduživanje na međunarodnom tržištu bude do 7,5 posto, uvećana za procenat euribora, te da to u ovom momentu prelazi više od 10 posto i da za ovakve kamate uvijek ima spekulativnog kapitala koji će biti spreman za kupovine obveznica.
