Zadnji krici za spas Neretve ”Nećemo biti generacija koja šuti!”
Hoće li ostati život u i na rijeci Neretvi moglo bi se odlučiti u ovoj godini. Nakon zamućenja Neretve pomora ribe izgradnja hidroelektrane ”Ulog” u Općini Kalinovik više je privukla zanimanje i bunt javnosti, ali ne i vlasti u Federaciji. No građani i ekolozi su i dalje ustrajni i tvrde da nećemo biti generacija koja će dozvoliti uništenje Neretve.
Lejla Kusturica, aktivistica i direktorica Fondacije ‘Atelje za društvene promjene – Act’ smatra da su nadležni reagirali tromo.
Troma reakcija
”Činjenica je da su lokalne i entitetske vlasti, reagirale gdje u prvom redu mislim na Grad Konjic (tada Općinu Konjic) i resorna federalna ministarstva, reagirale neodlučno i tromo u ranim fazama ishodovanja dozvola za izgradnju hidroelektrane “Ulog”, kada su se mogli i morali aktivnije uključiti. Nažalost, to je rezultiralo raspetom u kojem je investitor, EFT Group u vlasništvu Vuka Hamovića, došao do svih neophodnih dozvola i suglasnosti i aktivno radi na realizaciji ovog projekta, pa sada imamo situaciju da se HE “Ulog” nalazi u završnoj fazi izgradnje”, smatra Kusturica.
Posljednjih tjedana, kaže, svjedočimo svojevrsnom buđenju navedenih institucija, ali još uvijek se čeka na poteze koji će rezultirati konkretnim rezultatima.
Gradnja HE Ulog – Foto: Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT / Gradnja HE Ulog
Iz Centra za životnu sredinu za Bljesak.info su rekli kako je nažalost reakcija vlasti stigla prekasno. ”Trebalo je reagirati prije nego što su mašine ušle u korito Neretve, ali svakako je bolje reagirati ikad nego nikad. Prvi radovi su počeli izgradnjom pristupnih puteva još 2010. godine.
Centar za životnu sredinu, sa drugim partnerima i ekološkim udruženjima od samog početka upozorava na niz negativnih posljedica koje će realizacija ovog projekta izazvati po floru i faunu, tok Neretve, ali i na turizam koji je na ovoj rijeci jedan od glavnih izvora prihoda”, smatraju iz Centra za Životnu sredinu.
Posljedice
Posljedice bi smatraju mogle biti velike. Rad hidroelektrane, između ostalog, mogao bi znatno utjecati na nestanak nekih biljnih i životinjskih vrsta od koji su neke endemske i veoma značajne za znanost, jer biodiverzitet cijelog područja još uvijek nije sasvim istražen, a kada je o turizmu riječ sigurno je da će promjene do kojih će doći utjecati na rafting koji je naročito razvijen u Konjicu, smatraju iz Centra za životnu sredinu.
I Kusturica smatra da će se negativne posljedice ovog projekta manifestirati u najvećoj mjeri u naseljima nizvodno.
”Posljedice se mogu se podijeliti na ekološke, ekonomske i sigurnosne. Između ostalog, izvjesno je da ćemo svjedočiti ekstremno visokim oscilacijama vodotoka nizvodno, na dnevnoj bazi, od potoka do bujice, što će dovesti i do prekida ribljih migracionih puteva mekousne pastrmke, glavatice i ostalih vrsta. Ekonomski negativni utjecaji se odnose na turizam i rekreaciju nizvodno jer će se navedeni utjecaji odraziti upravo u periodu malih voda (ljeto) kada se uglavnom vrši rafting, a djelatnici već imaju probleme sa malim vodostajem”, kaže Kusturica.
Inicijative i apeli
Podsjetila je na sve apele znanstvenika Europe i regije, koji su u pretekle dvije godine na Tjednu znanosti na Neretvi upozoravali da je potreba zaštite Neretve i njenog biodiverziteta od značaja za cijelu Europu ne samo za BiH, s obzirom na to da kako kažu radi o riznici biološkog blaga, što su i dokazali otkrivanjem novih vrsta za znanost.
Centar za životnu sredinu je 2021. godine podnio inicijativu za zaštitu gornje Neretve koja predstavlja vrijedno i još netaknuto područje na kojem je planirana izgradnja čak sedam malih hidroelektrana.
”Zaštitom ćemo spriječiti njihovu izgradnju i bar ovaj dio Neretve sačuvati kao Zaštićeno stanište. Također, prošle godine su u Straßburgu od strane Stalnog komiteta Bernske konvencije usvojene Preporuke na osnovu žalbe koju su pokrenuo Centar za životnu sredinu i Aarhus centar u Bosni i Hercegovini, kao članice Koalicije za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine, sa međunarodnim organizacijama Riverwatch, EuroNatur, CEE Bankwatch Network i ClientEarth”, navode iz Centra za životnu sredinu.
Između ostalog, kažu, razlozi ove žalbe bili su potpuni izostanak kumulativnog štetnog utjecaja svih planiranih postrojenja na biodiverzitet visoke vrijednosti kojim obiluje gornji tok Neretve, koji je inače kandidiran kao Emerald područje kojem je, prema međunarodnim obvezama, država BiH morala osigurati adekvatan režim zaštite.
”Svakako najbitnija preporuka je ona koja se odnosi na obustavu izgradnje HE “Ulog” do momenta potpune realizacije gore spomenutih preporuka, kao i obustava daljeg planiranja i realizacije obje faze projekta HES “Gornja Neretva”, ali i projekata planiranih na pritokama gornje Neretve, kao i spornih postrojenja na teritoriji FBiH, ali zabrana realizacije svih hidroenergetskih planova u emeraldnim područjima u BiH, te uspostava fokalne tačke za Bernsku konvenciju na državnom nivou. Do sada, BiH je realizirala samo ovu posljednju preporuku, te je po prvi put imenovan focal point (kontakt osoba) za ovu konvenciju”, dodali su iz Centra za životnu sredinu.
Nećemo biti generacija koja šuti
Iz Ateljea za društvene promjene pak kažu kako se neće nijemo promatrati smrt Neretve.
”Mi ne želimo i nećemo ostati upamćeni kao generacija koja je nijemo promatrala uništenje Neretve, Božanske rijeke i iskoristit ćemo sva sredstva koja nam stoje na raspolaganju kako bismo u konačnici spriječili realizaciju ovog i ostalih štetnih energetskih projekata u slivu Neretve, njih više od 90”, poručila je Kusturica.
Koliko je hidrocentrala na Neretvi?
Do sada su na Neretvi izgrađene četiri hidroelektrane. U kompletnom slivu rijeke Neretve, prema podacima bh. ekoloških udruženja, planirano je više od 90 elektroenergetskih objekata.
Koncesiju za izgradnju ove hidroelektrane, koja se nalazi u Hercegovini, na području entiteta RS, je dobio Vuk Hamović, vlasnik firme EFT. Izvođač radova je kineska kompanija, “Sinohydro Corporation Limited”.
Ova kompanija je bila 2021. godine pod američkim sankcijama zbog zabranjenih poslova u Iranu. I Europska investicijska banka ovu kompaniju je zbog sumnje u koruptivne radnje isključila na period od dvadeset mjeseci, pisao je ranije Radio slobodna Europa.
Ova odluka se odnosi na period od sredine kolovoza 2023. godine do sredine ove godine. Planirani projekti na ovom području su hidroelektrana “Ulog” od 35 megawati, brana visoka čak 53 metra i izlazni tunel dužine oko skoro tri kilometara.
Ukupna vrijednost investicije je 70 milijuna eura navedeno je na službenoj stranici EFT grupacije.
Priča krenula 2009. godine
Priča o izgradnji Hidroelektrane “Ulog” pokrenuta je 2009. godine.
Koncesiju i dozvolu za izgradnju ovog objekta izdala je 2009. godine Vlada Republike Srpske, odnosno nadležno ministarstvo privatnoj firmi EFT u vlasništvu Vuka Hamovića, biznismena iz Srbije. Iz EFT za RSE su ranije rekli kako je izgradnja hidroelektrane “Ulog” počela prije tri godine, te da su radovi u završnoj fazi.
Naglašavaju kako posjeduju sve dozvole za građenje. Inače, Hamovićeva kompanija najveći je trgovac električnom energijom na Zapadnom Balkanu. Hamović je dobio koncesiju i za izgradnju još dva objekta u Republici Srpskoj – termoelektranu Stanari, koja je izgrađena novcem osiguranim kod kineske razvojne banke, i solarnu elektranu u Bileći, na jugoistoku BiH, koja je trenutno u fazi izgradnje, a koju gradi kineska kompanija “Dongfang Electric Corporation”, koja je bila na crnoj listi Svjetske banke zbog nezakonitog poslovanja.
Izgradnja Hidroelektrane “Ulog “koja je smještena u samom kanjonu rijeke Neretve prvobitno je trebala početi 2019. godine, ali su radovi kasnili i započeli su u ljeto 2020.
Duži period radovi su bili u zastoju zbog problema s financiranjem i kreditom kod kineske banke. Hidroelektrana je trebala biti završena sredinom lipnja, ali još uvijek nije.
Teren na kojem se gradi HE ‘Ulog’ označeno kao ‘trusno područje’
Profesor geografije na Prirodno matematičkom fakultetu u Sarajevu, Nusret Drešković, za RSE je ranije rekao kako prilikom izgradnje hidroelektrane u kanjonu Neretve nije dobro urađena i istražena studija utjecaja na okoliš, na način da nisu uključena mišljenja stručnjaka.
Područje na kojem se gradi hidroelektrana je geološki osjetljivo i riječ je o “vrlo rizičnoj infrastrukturi”, te se ne preporučuje izvođenje većih građevinskih zahvata, poručuje profesor Drešković.
“To je pojas koji je smješten u vrlo trusnom aktivnom području u blizini Treskavice i cijeli taj pojas je jako tektonski napregnut i to je opasnost kad su u pitanju zemljotresi i klizišta koji su na ovom području česti i razorni”, kaže Drešković.
Dodaje da u kombinaciji s jačim zemljotresom i vodenom akumulacijom može da izazove plavljenje nizvodno, prema Konjicu i ostalim naseljenim mjestima. Još prije dvije godine na ekološke probleme koji bi se mogli pojaviti izgradnjom hidroelektrane ‘Ulog’ ukazivali su u otvorenom pismu Udruženje geografa iz Sarajeva.
Tada su od bivše Vlade Federaciji na čelu s Fadilom Novalićem( SDA) tražili da upute apelaciju Ustavnom sudu BiH da ovaj prirodni pejzaž, zabrani raspolaganje entitetima i stavi pod zaštitu države.
Odgovor nikada nisu dobili. Ponovo su novom premijeru Nerminu Nikšiću (SDP) poslali isto pismo.
Građani i udruženja će biti uporni, hoće li ih netko konačno čuti i spasiti Neretvu?
