KONKRETNI KORACI Vijeće Evrope: BiH treba ubrzati sve procese i trajno zaštititi Gornju Neretvu
Konkretni koraci prema suspenziji izgradnje hidroelektrane (HE) “Ulog”, raskidanju koncesijskih ugovora za planirani projekt HES “Gornja Neretva”, HE “Glavatičevo” i HE “Bjelimići”, kao ni adekvatnoj zaštiti kompletnog sliva gornje Neretve nisu poduzeti i neophodno je da BiH ubrza procese i trajno zaštiti gornji tok ove rijeke, zaključak je sastanka Stalnog komiteta za Bernsku konvenciju pri Vijeću Evrope.
Podsjetili su da je za gornji tok Neretve, koji je kandidiran kao Emerald područje kojem je, prema međunarodnim obavezama, država morala osigurati adekvatan režim zaštite.
Status implementacije
Na sastanku koji se održavao od 27. novembra do 2. decembra u Strazburu, razmatran je i status implementacije za BiH, koje je ovo tijelo usvojilo tokom 2022. godine. Preporuke su usvojene nakon otvaranja žalbenog postupka protiv BiH zbog planiranja i realizacije hidroenergetskih projekata u slivu Gornje Neretve, i dostavljene su vlastima u BiH na realizaciju u decembru 2022. godine.
– Podsjećamo, žalbeni postupak pred Vijećem Evrope službeno je otvoren nakon ekspertske misije u slivu gornje Neretve, u oktobru 2022. godine, nakon čega su formulirane i od Stalnog komiteta prihvaćene smjernice za zaštitu i sprečavanje dalje degradacije područja. Ispred konzorcija žalitelja, ažurirani izvještaj o implementaciji Preporuka br. 217 (2022), u Strazburu prezentirao je pravni savjetnik u Centru za životnu sredinu Redžib Skomorac, dok je izvještaj u ime nadležnih institucija prezentirala kontakt osoba za Bernsku konvenciju, koju je BiH imenovala zahvaljujući pokretanju žalbenog mehanizma – saopćeno je Centra za životnu sredinu.
Po okončanju zasjedanja, Stalni komitet prihvatio je ograničen nivo demonstracije nadležnih entitetskih institucija da realiziraju navedene Preporuke, međutim, u konačnim odlukama Stalni komitet sa žaljenjem je konstatirao da nisu poduzeti konkretni koraci.
Projekti nisu suspendirani
Na sesiji koja je bila posvećena BiH, Skomorac je iznio činjenično stanje i ukazao da, uprkos jasnom sadržaju preporuka, sporni projekti nisu suspendirani, te da je, među ostalim, umjesto napretka u implementaciji preporuka, u međuvremenu, naprotiv došlo do napretka u realizaciji HE “Ulog”, što je već rezultiralo znatnim negativnim utjecajem nizvodno od projekta.
Osim toga, ukazano je i da je Emerald područje ostalo nezaštićeno, te da se ozbiljan negativan utjecaj tek može očekivati, ako se ne pristupi hitnoj realizaciji svih preporuka.
– Stalni komitet, kao i određeni delegati, jasno su iskazali neslaganje s manjkom kapaciteta i volje vlasti BiH da osigura realizaciju urgentnih preporuka, što je preduslov da se područje Gornje Neretve privede zaštiti u režimu Emerald mreže. Ovo predstavlja međunarodnu obavezu čiji garanti moraju biti institucije BiH, međutim, Vijeće Evrope ohrabruje sve nivoe vlasti u BiH da poduzmu odlučne korake prema trajnoj zaštiti ugroženog Emerald područja koje se proteže na teritoriji oba bh. entiteta. To je test za vladavinu ekološkog prava u BiH, ali i jedinstvena prilika koja zahtjeva razborite i razumne korake svih strana ‘kod kuće’, na čemu će žalitelji inzistirati”, istaknuo je Skomorac.
Stalni komitet je konačno, pored urgiranja na maksimalno ubrzanje svih procesa s ciljem zaštite ugroženog područja, posebno pozvao vlasti BiH da konsultiraju rezultate istraživanja koji su prikupljeni u okviru Sedmice nauke na Neretvi, koju je Centar za životnu sredinu, odnosno žalitelji realizirali već drugi put.
Od izuzetnog značaja za nauku
– Tokom dosadašnjih istraživanja na gornjem toku Neretve, uključujući i Sedmicu nauke, otkriveno je više od 1.300 vrsta. Među njima je osam novih vrsta za nauku i 24 nove vrste za BiH. Utvrđena je i izuzetna čistoća vode, koja se svrstava u I. kategoriju kvaliteta. Ovi rezultati dokazuju visoku vrijednost ovog područja i ukazuju na potrebu da se stavi prioritet na njegovu adekvatnu zaštitu – navela je koordinatorica programa Energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu Jelena Ivanić.
Pravna savjetnica u Aarhus centru u BiH Nina Kreševljaković dodala je da su, nažalost, vlasti u BiH naviknute na populizam i nepoduzimanje konkretnih koraka kada je zaštita životne sredine u pitanju.
– Uvjereni su da provođenje preporuka Stalnog komiteta mogu bez posljedica ignorirati i nastaviti s planovima sistemskog uništenja područja Gornje Neretve. Međutim, uz snažni otpor aktivista prema ovakvom pasivnom ponašanju vlasti, sigurna sam da će preporuke biti ispoštovane – kazala je Kreševljaković.
Postupak pred Vijećem Evrope iniciran je od Centra za životnu sredinu i Aarhus centra u BiH, kao domaćih organizacija, uz saradnju s međunarodnim organizacijama Riverwatch, EuroNatur Foundation, CEE Bankwatch Network i ClientEarth.
