Otkriće o prvom spomenu Konjica: Prvi spomen nije 16. juna, nego 16. jula 1382. (?)

Gradski vijećnik Grada Konjica, Ajdin Tinjak otkrio je, da prvi spomen Konjica u pisanim dokumentima nije 16. juni, nego 16. juli 1382. godine.

U daljem tekstu, prenosimo njegov facebook status u cjelosti:

“Na 16. redovnoj sjednici Općinskog/Gradskog vijeća Konjica održanoj 15. juna 2022. godine uputio sam inicijativu s ciljem dolaska u posjed prvog poznatog dokumenta (kopije) u kojem se spominje ime Konjic.

Kroz šire obrazloženje inicijativa je bila fokusirana na upućivanje zahtjeva Dubrovačkom arhivu za pronalaženje prvog poznatog dokument u kojem se spominje Konjic ali i na skretanje pažnje o istraživanju ostale arhivske građe i pribavljanju što većeg broj vrijednih historijskih dokumenata koji bi svoje mjesto našli u Zavičajnom muzeju Konjica.

Naveo sam tada da se, pored prvog spomena imena Konjic iz 1382. u dokumentu o trgovačkoj karavani koja je preko Konjica išla u Dubrovnik, u Dubrovačkom arhivu nalaze još dva dokumenta iz navedene godine u kojima se Konjic spominje. Prvi, saslušanje u Dubrovniku u kojem je data izjava: „Ja sam bio u Konjicu, a spomenuti Plavuško i Nenec, dolazili su iz Bosne na putu za Dubrovnik“. I drugi, u kojem je jedna robinja izjavila pred dubrovačkim vlastima da je kupljena u Konjicu „od Ivana, carinika gospodina kralja bosanskog“ te da je prodana u Dubrovnik. Dodatno, u Dubrovačkom državnom arhivu nalazi se veći broj dokumenata koji svjedoče o bogatoj historiji područja današnjeg Konjica, iz perioda prije (ali i poslije) 1382. kada je naseljeno područje i trg nosilo naziv Neretva. U Arhivu su sačuvani pisani dokumenti koji svjedoče da je 1356. godine u trgu na desnoj strani Neretve postojao banski dvor u kojem je ban Tvrtko, zajedno s bratom Vukom i majkom Jelenom 14. marta 1356. izdao Dubrovčanima povelju, kojom je potvrdio sve povlastice date od strane njegovog strica bana Stjepana…

Ono što smo do sada uzimali kao prihvaćeno i na osnovu čega smo Dan grada Konjica obilježavali 16. juna, (prema prvom spomenu imena Konjic od 16. juna 1382. godine), uspio sam istražiti do kraja i došao do novih saznanja!

Nisam mogao sakriti razočarenje kada sam iz Dubrovačkog arhiva dobio informaciju da dokument nije pronađen u arhivu. Nema ga na predviđenom mjestu! Dodatni pesimizam da neće biti moguće ući u trag dokumentu pojavio se nakon informacije da su profesori historije s Filozofskog fakulteta u Sarajevu pokušavali i ranije – bezuspješno. Želim vjerovati da će se dokument ipak nekada i negdje pojaviti!

Izvor na koji se pozivaju autori koji su proučavali, pisali i prevodili o historiji Konjica (Đorđe Pejanović, Pavao Anđelić, Jusuf Mulić…) je historičar Konstantin Jireček i djelo “Die Handelsstrassen und Bergwerke von Serbien und Bosnien während des Mittelalters: historisch-geographische Studien” Prag: Verlag der Königlich Böhmischen Gesellschaft der Wissenschaften, 1879.

Do orginalnog izdanja knjige sam uspio doći tokom istraživanja.

Akademskoj zajednici, piscima, putopiscima, istraživačima… nije preostalo ništa nego smatrati vjerodostojnim Jirečekove navode na osnovu dokumenta kojeg je imao priliku vidjeti u Dubrovačkom arhivu pod oznakom Lett. 1419-22. A kojeg danas nema na tom mjestu i pod tim brojem…

Ono što se u pisanju nakon Jirečeka kroz istraživanje koje sam proveo pokazalo kao sporno jeste pogrešno prevođenje i citiranje!

Jireček u svom dijelu u fusnoti navodi: “Eine Karavane zog 1382 von Plumbum über Podisochium und Coniçium nach Ragusa (Protocoll vom 16 Juli 1382 eingenäht in Lett. 1419-22)”.

Dakle autor govori o 16. julu a ne 16. junu!

Jireček u orginalnom djelu 16. juli spominje dva puta:

– na 25. strani u napomeni 76 – Ego eram in Chonic et dicti Pauluscus et Nenec ueniebant de Bosna (Konjic war also ausserhalb Bosnien) pro ueniendo Ragusium : Zeugenverhör 1382, 16 Juli (eingenäht in Lett. 1419-22)

Saslušanje u Dubrovniku u kojem je data izjava: „Ja sam bio u Konjicu, a spomenuti Plavuško i Nenec, dolazili su iz Bosne na putu za Dubrovnik“

– na 80. strani u napomeni 272 – Eine Karavane zog 1382 von Plumbum über Podisochium und Coniçium nach Ragusa (Protocoll vom 16 Juli 1382 eingenäht in Lett. 1419-22).

Dokument o trgovačkoj karavani koja je preko Konjica išla u Dubrovnik.

Prijevod Đorđa Pejanovića objavljen je u dva navrata kao posebno izdanje Jireček, Trgovački drumovi, 1951, i tamo je prevedeno sljedeće: na strani 43 napomena 76 – (16. juli) i na strani 125 napomena 272 – (16. juni ). Isto je i na drugom mjestu (U Zborniku Konstantina Jirečeka, I, 1959; strane 236 i 294).

Pavao Anđelić u Glasniku zemaljskog muzeja iz 1958. predstavio je također kao 16. juni: Kao tranzitno mjesto u trgovačkom i putničkom prometu Konjic se spominje dosta često. U jednom protokolu od 16 juna 1382. spominje se karavana dubrovačkih trgovaca koja je, natovarena olovom išla preko Podisochium i Conicum u Dubrovnik. (J. Jireček: Trgovački drumovi…, str 125.)

….

Svi autori poslije su jednostavno imali peh da citiraju Pejanovića sa stranice gdje je pogrešan prevod, ili Anđelića u svojim radovima, ili nekog od autora u novije vrijeme… A onda je i Općina (danas Grad) Konjic donijela Odluku kojom se pogrešno 16. juni obilježava kao prvi spomen imena Konjic – Dan općine/grada Konjica.

Sve što je prethodno navedeno potkrijepljeno je dokumentacijom na osnovu koje se može utvrditi da je prema dostupnim izvorima 16. juli 1382. datum kada je karavana iz Olova, preko Podvisokog i Konjica prošla za Dubrovnik, i da je na isti datum (16. juli 1382.) na saslušanju u Dubrovniku data izjava u kojoj se spominje Konjic, te da je potrebno izvršiti korekciju Odluke i početi obilježavati 16. juli kao datum prvog pisanog spomena Konjica odnosno Dana grada Konjica.

Na kraju, kao gradski vijećnik javno se želim zahvaliti Dubrovačkom arhivu i višem arhivisti gosp. Zoranu Peroviću na nesebičnoj saradnji i profesoru sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu gosp. Esadu Kurtoviću na pomoći u istraživanju, jer bez stručne pomoći sam ne bih mogao utvrditi i dokumentovati sve traženo. Dužan sam spomenuti i kustosa Zavičajnog muzeja, Konjic gosp. Muhameda Krnjića koji je bio zahvalan sagovornik na ovu temu.

Smatram da sam ovim stavio tačku na inicijativu vezanu za prvi spomen imena Konjic, ali da je sljedeći korak donošenje nove Odluke o proglašenju Dana grada Konjica.” .napisao je Tinjak.