Promocijom knjige “Muftije Mostara i Hercegovine” otvorena manifestacija “Merhaba, ej, naš Resule”
Ovogodišnja manifestacija Medžlisa Islamske zajednice Konjic “Merhaba, ej, naš Resule” otvorena je u ponedjeljak 18.09.2023.godine promocijom knjige “Muftije Mostara i Hercegovine”
Promocija je održana u Bosanskoj sobi Narodnog univerziteta u Konjicu s početkom u 19:30 sati.
Moderator promocije bio je Refike ef. Delić, a o knjizi su govorili: muftija mostarski mr. Salem ef. Dedović, prod.dr. Faruk Taslidža i autor Ahmed Mehmedović.
Refik ef. Delić je na početku programa kazao da manifestacija “Merhaba, ej, naš Resule” ima za cilj afirmisati našu kulturu i tradiciju, održati živim i unaprijediti njene tokove, sadržaje i kvalitete kroz očuvanje bosanskohercegovačke posebnosti našeg identiteta, našeg historijskog kontinuiteta, a u isto vrijeme težeći univerzalnim tokovima općeljudske civilizacije.
Muftija mostarski je u svom obraćanju kazao da je knjiga Ahmeda Mehmedovića temeljita i na akademskom nivou urađena studija koja predstavlja bitan prilog u proučavanju kulturne historije Bosne i Hercegovine, sa posebnim fokusom na instituciji Mostarskog muftijstva.
“Ova knjiga obrađuje, ne samo mostarske muftije, nego nam otkriva do sad javnosti manje poznate činjenice, poput činjenice da je Blagaj imao šestericu muftiju, da je Ljubinje, nekad znamenita bošnjačka čaršija u rangu s Blagajem, imao dvojicu muftija i da je Trebinje imalo trojicu muftija. Ova monografija donosi nove, do sada naučnoj javnosti nepoznate podatke, koji su pronađeni u orjentalnom fondu Gazine biblioteke. Produkt je to Mehmedovićevog entuzijazma, ali i naučnog pregnuća započetog kritičkim sagledavanjem dosadašnje literature…
…Autor uspijeva precizirati vrijeme osnivanja institucije mostarskog muftije, a to je druga polovina 16. stoljeća. Mehmedović nepobitno konstatuje da prvi imenom poznati mostarski muftija nije Mevlana Ahmed-efendija (kako se do sada smatralo), nego je to Salih-efendija koji je umro 1599. godine. Nakon toga, autor u značajnoj mjeri osvježava biografije i bibliografije poznatih i manje poznatih mostarskih muftija. Vrlo pronicljivo detektira i neke do sada potpuno nepoznate muftije, a za pojedine alime koji su na osnovu dosadašnje literature smatrani mostarskim muftijama, argumentovano dokazuje da se nikada nisu nalazili na toj časnoj funkciji…
Sve ovo zajedno kazuje o kontinuitetu, trajanju, čvrstim korjenima jedne važne institucije za vjerski, duhovni, kulturni, obrazovni i društveno politički život našeg naroda.
Svaki od ovih muftija davao je dragocjen doprinos vjerskom životu, obrazovanju, kulturi i učenosti i pridonosio općem društvenom položaju naroda iz kog je ponikao i kom je služio.
Mehmedović dolazi do zaključka da su sve hercegovačke muftije, ukupno ih je navedeno četrdeset i jedan, bili naši domaći ljudi, tj. Bošnjaci, te da su nakon početnog obrazovanja u zavičaju, školovanje uglavnom nastavljali u Istanbulu ili nekom drugom centru Osmanske države…
Ovdašnji muslimani su instituciji mostarskog muftije pridavali iznimnu važnost što potvrđuje i činjenica da ova institucija utemeljena već krajem 16. stoljeća u Mostaru, kao duhovnom, obrazovnom i političkom centru Bošnjaka iz Hercegovine, i da je, evo, sačuvala svoj kontinuitet u ovih 430 godina. Svakako, da je to i svjedočanstvo o stasalom, razvijenom i sistemski organiziranom vjerskom životu, odgoju i edukaciji koji su odvijali u mostarskim džamijama, mektebima, medresama, tekijama, bibliotekama i specijaliziranim katedrama javnog i privatnog podučavanja. Pored Mostara formirali su se i drugi kulturni centri poput Blagaja, Ljubinja, Trebinja, Nevesinja, Stoca, Konjica… – kazao je mostarski muftija Salem ef. Dedović.
Govoreći o knjizi prof.dr. Faruk Taslidža je kazao:
“Ulemanska prošlost Mostara i Hercegovine dugo je sistematski zanemarivana i brisana. Apsolutno je poražavajuća činjenica da su mnogi učenjaci ih historije Mostara i Hercegovine skoro pa zaboravljeni, pogotovo se to odnosi na višestoljetno osmansko razdoblje. Brojne su okolnosit koje danas otežavaju ispravljanje te nepravde, u vezi s tim ističem nedostatak sačuvanih historijskih izvora. Naravno, proučavanje naučnog i kulturnog stvaralaštva naših alima iz starijega doba nemoguće je bez poznavanja orijentalnih jezika na kojima su, uglavnom, i napisana njihova djela. Zbog svega toga je sveokupni opus Ahmeda Mehmedovića neprocjenjiv.
Ovo djelo Ahmeda Mehmedovića temeljita je i na akademskom nivou urađena studija koja predstavlja bitan prilog u proučavanju kulturne historije Bosne i Hercegovine, sa posebnim fokusom na instituciji Mostarskog muftijstva. Produkt je to Mehmedovićevog entuzijazma, ali i naučnog pregnuća započetog kritičkim sagledavanjem dosadašnje literature, odnosno brojnih publikacija iz pera Safvet-bega Bašagića, Mehmeda Handžića, Sejfudina Kemure, Hazima Sabanovića, Alije Bejtića, Omera Mušica, Hivzije Hasandedića i drugih istraživača starije i novije generacije. Nakon toga slijedila je uporna potraga za svakim novim podatkom koji rasvijetljava životne puteve naših alima iz osmanskog i austro-ugarskog vremena, zatim perioda monarhističke i socijalističke Jugoslavije, godina agresije na Bosnu i Hercegovinu, pa sve do savremenog doba. Bez sumnje, Mehmedović je uložio ogroman trud na pažljivo iščitavanje prvorazredne arhivske građe, prevashodno one pohranjene u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. Konsultovao je brojne Godišnjake, Zbornike, Kataloge, stare Medžmu’e i druge objavljene i neobjavljene historijske izvore. Kako sam navodi, posebno su mu korisne bile sitne marginalije na osnovu kojih je dolazio do imena autora i prepisivača orijentalnih rukopisa, ključnih za rješavanje naučnog pitanja kojem se posvetio. Samo sa takvim istraživačkim pristupom bilo je moguće spoznati i ispraviti greške prethodnih autora, ali i prikazati organizaciju naše ilmijje kroz burne historijske mijene. Bez sumnje, Mehmedović nam je dodatno pojasnio ulogu muftija u vjerskom i društveno-političkom smislu, kao i značaj njihovih fetvi od kojih je uglavnom i zavisilo ponašanje odgovornih muslimana.
Centralno mjesto rukopisa zauzima četvrto poglavlje posvećeno Mostarskom muftijstvu. Autor uspijeva precizirati vrijeme osnivanja te institucije, a to je druga polovina 16. stoljeća. Mehmedović nepobitno konstatuje da prvi imenom poznati mostarski muftija nije Mevlana Ahmed-efendija (kako se do sada smatralo), nego je to Salih-efendija koji je umro 1599. godine. Nakon toga, autor u značajnoj mjeri osvježava biografije i bibliografije poznatih i manje poznatih mostarskih muftija. Vrlo pronicljivo detektira i neke do sada potpuno nepoznate muftije, a za pojedine alime koji su na osnovu dosadašnje literature smatrani mostarskim muftijama, argumentovano dokazuje da se nikada nisu nalazili na toj časnoj funkciji. Držeći se tematskog i hronološkog principa Mehmedović za svakog muftiju nastoji utvrditi.porijeklo, godinu rođenja, stepen obrazovanja, vrijeme službovanja, naučni doprinos i eventualno tačnu godinu smrti. Naročito su sadržajne biografije i bibliografije Mustafe-efendije Ejubovića (Šejh Juje), Ahmeda-efendije sina Muhamedovog Mostarca, Vaiza Ali-efendije, Mustafe Sidki-efendije Sarajlića, Mustafe Sidki-efendije Karabega, Ali Fehmi- efendije Džabića i dr.
Autor knjige “Muftije Mostara i Hercegovine” Ahmed Mehmedović rođen je u Capardama kod Kalesije 1951. godine. Nakon Gazi Husrev begove medrese diplomirao je na Novinarskom institute u Beogradu. Dužnost imama je obavljao u Gornjem Vakufu i Trebinju. Bio je novinar i tehnički urednik Preporoda, Islamske misli i Mualima. Uređivao je listove za djecu Kevser i Amanet. U Gazi Husrev begovovoj biblioteci je radio od 2001. do odlaska u penziju 2016. Objavio je nekoliko značajnih knjiga, a kapitalno djelo mu je “Leksikon bošnjačke uleme”. Radove je objavljivao u brojnim naučnim i periodičnim časopisima. Autor je 15 samostalnih izložbi fotografija, od kojih je jedna bila i u Alhambri u Španiji.
“Ovom knjigom polahko zaokružujemo temu o mostarskoj ulemi. Ova knjiga je pisana za dobrobit zajednice, da nam posluži za rasvijetljavanje vlastite prošlosti, kako bismo se snašli u sadašnjosti i budućnosti. I iz ovog djela se vidi da smo mi narod knjige, pera, narod nauke i prosvjete” – rekao je u svom izlaganju autor Ahmed Mehmedović, najavljujući da mu je namjera pisati monografiju i o sarajevskim muftijama.
Manifestacija Medžlisa Islamske zajednice Konjic “Merhaba, ej, naš Resule” nastavlja se mevludskim porgramom u Blučićima 20.09. 2023. godine, a potom slijedi i centralni program ove manifestacije 26.09.2023. godine koji će biti upričen u Gradskoj džamiji u Konjicu. Manifestaciju čini još deset programskih sadržaja koji će biti organizirani u džematima Medžlisa IZ Konjic.
