Zdravstveni radnici HNK najavili štrajk, traže veće plaće, šta su poručili iz Vlade
Sindikati oko 4.000 zdravstvenih radnika u Hercegovačko-neretvanskom kantonu (HNK) prošle sedmice najavili su da će, nakon što je propao pokušaj mirenja sa Vladom, u narednih 15 do 20 dana stupiti u generalni štrajk.
Zdravstvenim radnicima u HNK istekao je kolektivni ugovor, a s obzirom na postojeću inflaciju, pad životnog standarda, stalno povećanje cijena te pogoršanje uvjeta rada, u novom kolektivnom ugovoru sindikati su predložili adekvatno povećanje plaća, nekih dodataka na plaće kao i uvjeta rada koji bi im olakšali svakodnevno obavljanje radnih zadataka.
Osnivači i Zavod nemaju sredstava
No Vlada niti je do sada prihvatila ponudu sindikata niti im je, kako je za Faktor prošle sedmice kazao Dalibor Vuković, predsjednik Nezavisnog strukovnog sindikata radnika u zdravstvu, poslala bilo kakvu ponudu.
Iz Vlade HNK pak poručuju kako Vlada i resorno ministarstvo nisu prave adrese za rješavanje navedene problematike zdravstvenih radnika, te da su to osnivači i poslodavci zdravstvenih ustanova.
– Problematika štrajka zdravstvenih radnika u HNK tema je već duže razdoblje. Još do kraja javnosti nije razjašnjeno da Vlada nije poslodavac zdravstvenim radnicima, ali je i ranije, a i sada iskazala spremnost da ide ka tome da se traži rješenja koja će biti prihvatljiva za sve – kaže Pero Pavlović, glasnogovornik Vlade HNK.
Dodaje kako je Vlada početkom jula na jednoj od sjednica usvojila nekoliko zaključaka, a jedan od njih obavezao je Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite da ostvari komunikaciju sa svim zdravstvenim ustanovama kako bi se utvrdilo šta sadrži novi prijedlog kolektivnog ugovora u smislu finansijskih iznosa.
– Niko do tada od sindikata nije izašao sa konkretnom brojkom. Ministarstvo je od zdravstvenih ustanova zatražilo tu informaciju, dobili je krajem jula i objavili javno. Nakon toga uputili smo saopćenje iz kojeg se da iščitati da, prema onome što se u Prijedlogu kolektivnog ugovora traži, za dvije godine treba osigurati više od 55 miliona KM. O toj okolnosti smo izvijestili javnost i uprkos činjenici da nismo poslodavci, Ministarstvo je uputilo poziv osnivačima i Zavodu zdravstvenog osiguranja HNK da se očituju. Nismo dobili pozitivan odgovor, od skoro svih dobili smo identične odgovore, da nemaju sredstava, da nisu planirali… Došli smo do toga da oni koji bi morali brinuti o materijalnim sredstvima (osnivači i poslodavci) da nemaju dodatnih sredstava – pojašnjava Pavlović.
Vlada je samo potpisnik kolektivnog ugovora
No Vlada je i tada, ističe Pavlović, iskazala da će, shodno svom fiskalnom kapacitetu, nakon što se ostvari korektan dijalog između osnivača i poslodavaca sa sindikatima i dođe do iznosa koji je realno moguć, prihvatiti jednu trećinu obaveza.
– Nemoguće je očekivati da osnivači kažu: “Mi nemamo sredstava”, pa da to radi neko drugi. U domovima zdravlja, čiji su osnivači jedinice lokalne samouprave, Vlada nema nikakvog utjecaja na politiku zapošljavanja, broj radnika… Osnivač Sveučilišne kliničke bolnice Mostar nije samo HNK, to je još pet kantona i Federacija BiH. Mi smo kao Vlada u poziciji da u ovom trenutku imamo više od 4.000 zdravstvenih radnika koji rade u ustanovama čiji su osnivači neko drugi, ali ne bježimo od toga da brinemo o cjelokupnom funkcioniranju zdravstvenog sistema – naglašava Pavlović.
Dodaje da je Vlada HNK do sada potpisala 16 kolektivnih ugovora i pokazala u ovih skoro dva mandata razumijevanje za kontinuirani i konkretni dijalog socijalnih partnera.
– I u ovom slučaju smo spremni na dijalog, ali odgovore na pitanja kako su zdravstveni radnici došli do toga da idu u generalni štrajk treba tražiti kod poslodavaca koji utvrđuju sve ono što sadrži kolektivni ugovor zajedno sa predstavnicima sindikata. Vlada je samo potpisnik već dogovorenog kolektivnog ugovora. Otvoreni smo, želimo naći rješenje i da se štrajk ne dogodi, ali se moramo ponašati odgovorno i u skladu sa fiskalnim kapacitetom – zaključio je Pavlović.
