ZDRAVLJE U HERCEGOVINI Daleko od evropskih standarda, građani umiru ne koristeći usluge koje plaćaju
Zdravstvo u našoj državi definitivno nije nešto čime bi se vlastodršci mogli pohvaliti, a sve češće javne kritike pacijenata i udruga koje prate rad županijskih zdravstvenih ustanova samo su jasan signal da bi nešto trebalo mijenjati. Ovakvo stanje nije moglo proći ispod radara ni predstavnicima Europske unije koji sve pomno prate, a u izvješću za prošlu godinu jasno su naglasili da zaštita zdravlja u Bosni i Hercegovini nije napravila nikakav napredak u odnosu na prethodne godine.
“Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi pripremljenosti u oblasti zaštite potrošača i javnog zdravlja. Nije postignut nikakav napredak u ovoj oblasti tijekom izvještajnog razdoblja. Prošlogodišnje preporuke nisu provedene i ostaju na snazi. Propisi o ozbiljnim prekograničnim zdravstvenim prijetnjama, uključujući zarazne bolesti, još uvijek nisu usklađeni s acquisem EU na svim razinama vlasti”, stoji na početku izvješća o zaštiti zdravlja.
Rak rana zdravstvenog sustava je rak, ali i svaki oblik dijagnostike kojim bi se smrtnost smanjila, odnosno da je još uvijek velik broj onih koji umiru, a ne bi morali da se vlasti konkretnije bore za svoje građane.
“Što se tiče skrininga za rak, Bosna i Hercegovina još uvijek nema cjelodržavni plan kontrole raka niti program ranog otkrivanja. Federacija BiH nema sistematske registre oboljelih od raka ili programe skrininga za liječenje raka, zbog zakonskih problema i ograničenih financijskih kapaciteta. Oba entiteta imaju registre oboljelih od raka. U Republici Srpskoj postoji program ranog otkrivanja raka. Brčko distrikt nema registar niti programe ranog otkrivanja”, zaključili su oštro europski revizori.
Ono što posebno brine građane je sprega javnog i privatnog zdravstva. Na javno nerijetko ne mogu računati, a privatno je skupo i podložno liječničkim makinacijama.
“Radim u javnom poduzeću gdje imamo godišnji sistematski pregled u privatnoj klinici. Na sistematskom mi je otkriveno ‘nešto’ na štitnjači. Iz te ustanove u Mostaru su me poslali da to uslikam, a onda sam dobila termin kod liječnika koji radi i u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici, ali i privatnoj ustanovi gdje mi je to otkriveno. On je obavio pregled i rekao da će mi nalaz biti gotovo za, otprilike, 7 dana. Kad sam došla u bolnici su mi rekli da je moj liječnik na godišnjem odmoru i njegov kolega mi je dao nalaz te me uputio na privatnu kliniku gdje su mi pročitali nalaz. Tu mi je nalaz pročitao i protumačio moj liječnik za kojeg su mi rekli u SKB da je na godišnjem odmoru”, kazala je za hercegovina.info čitateljica čiji su podaci poznati redakciji, te istaknula ogorčeno da je, naravno, tu uslugu morala i platiti.
Marin Bago iz udruge ‘Futura’ koja se godinama bori za pošteniji i kvalitetniji zdravstveni sustav svu odgovornost prebacuje na vlasti.
“Najveća mana zdravstva je protuzakonito poslovanje institucija. Zakoni su jako dobri, no međutim konkretno u HNŽ oni se ne poštuju. Naše zdravstvo se temelji na 3 stupa. Sporno je plaćanje zdravstvenih usluga jer po našem zakonu novac prati pacijenta i tu vlasti ne smiju praviti razliku javnih i privatnih zdravstvenih ustanova. Ondje gdje su liste čekanja da se u ‘igru’ ubacuje i privatni sektor. Otkad postoji naš Zavod zdravstvenog osiguranja nije bilo javnih poziva po tom pitanju, dakle to je klasično protuzakonito poslovanje jer pacijenti nisu dobili ono najvažnije, a to je najkvalitetnija zdravstvena usluga”, ističe.
Zavod za zdravstveno osiguranje bi mogao učiniti puno više kada su u pitanju liste čekanja.
“Naravno da bi se liste čekanja mogle smanjiti. Svaki zakon i nalaže proceduru jer Zavod za javno zdravstvo svake godine mora praviti izvješća u kojima stoji kolike su liste čekanja u pojedinim oblastima, a onda Zavod za zdravstveno osiguranje koje raspolaže našim novcima (oko 170 milijuna maraka godišnje) mora objaviti javni poziv u tim oblastima. Pacijentu je svejedno gdje će obaviti pregled ili koristiti usluge zdravstva koje plaća, ali je bitno da ta usluga bude na vrijeme i bude osigurana”, nastavlja Bago.
Najbolji primjer dobre veze javnog i privatnog imamo na sjeveru države.
“U Tuzlanskoj županiji je recimo to najbolje uređeno i liste čekanja su drastično smanjene, pa i mnogi pacijenti iz BiH dolaze u tu županiju da se liječe u privatnim zdravstvenim ustanovama. Naravno, nije potrebno svaku oblast ni otvarati, ali recimo usluge dijagnostike svakako treba ponuditi i privatnim zdravstvenim ustanovama pogotovo jer zakon to tako i nalaže”, zaključio je čelnik mostarske udruge ‘Futura’.
Iz udruge smatraju da je trenutačni zakon nepravedan jer sve liječnike i medicinsko osoblje tretira tako da ih se plaća paušalno, a ne po učinku. Tako oni koji se trude unaprijediti zdravstvo i biti najbolji reprezent svojih ustanova bit će plaćeni kao i oni koji srozavaju ugled zdravstvenog sektora te da ne treba čuditi zašto najbolji kadrovi odlaze iz države.
Slučaj Tee Dedić alarmirao je mnoge u zdravstvu, Mostarka je tvrdila tada kako je, iako onkološka bolesnica, naručena na pregled tek za godinu dana.
„Svaki put kad idem na kontrolu prvo pitanje mog onkologa je imam li nekih tegoba. Znači ja moram bilo kakvu promjenu na sebi svom onkologu kazati. To je takva bolest gdje nema sakrivanja i nema se vremena za čekanje. Kažem imam problema peckanja i žiganja i grudima, mogu li dobiti uputnicu da radim mamografiju, ultrazvuk dojki i slično. Liječnik me uputi na obiteljsku medicinu i uredno odem kod svoje liječnice, tražim uputnicu, dobijem je. Rekli su mi da zovnem radiologiju, da vidim kakav je postupak, trebam li se naručiti. Tada mi je gospođa preko telefona rekla (imam snimak u mobitelu jer mi mobitel snima sve moguće pozive i ne lažem ništa), da se ne moram naručivati, da odem od 10.30 – 11 da vidim tko će me primiti. Vi ste onkološki pacijent, nemate potrebu naručivati se. Odem u RMC, čekam red, bez obzira što mimo svih koji čekaju imam prioritet“, kazala je Tea za hercegovina.info, dodavši da slično prolaze i drugi pacijenti, ali šute.
Slično iskustvo je podijelio još jedan pacijent.
“Nakon što me moja liječnica neurologinja uputila na magnetnu rezonancu glave zbog potrebnih pretraga, najprije sam istu mislio napraviti u SKB Mostar. Moram biti iskren i reći da nisam zvao za narudžbu SKB, već sam upitao jednu liječnicu koja radi u SKB Mostar koliko bi morao čekati kada bi se danas naručio. Njezin odgovor je bio: ‘Ma 100 godina’. Nakon toga sam jednostavno pozvao privatnu polikliniku u Mostaru i sve napravio za čas. Istina, nije niti malo jeftino, no u svakom slučaju iz moje perspektive je bilo bolje platiti nego čekati tih ‘100 godina’, za hercegovina.info svoje iskustvo podijelio je Luka Galić.
Iz SKB Mostar su i sami koncem prošle godine potvrdili da se na neke pretrage čeka i do osam mjeseci.
“Najveća potražnja odnosi se na neuroradiološke MR pretrage te se takvi pacijenti trenutno naručuju u rasponu od mjesec do osam mjeseci, u ovisnosti od uputne dijagnoze i žurnosti obrade prema pravilima struke”, naveli su.
Sve, ali posebno onkološke pacijente posebno frustrira činjenica da je zdravstvo sporo i da se često osjećaju usamljeni u, ionako, teškoj borbi za zdravlje. Svake godine u Hercegovini razne udruge pozivaju na preventivne i blagovremene preglede što bi dovelo do smanjenja smrtnosti od malignih oboljenja, no i kada se odlučite za preventivne preglede dobit ćete termin u daleko budućnosti.
