Ismet Smajlović: Podsjećanje  – Na uskotračnoj pruzi najteži je bio uspon na Ivan

Na željezničkoj pruzi uzanog kolosijeka Sarajevo-Metković, u čiju je gradnju od 1885. do 1891. godine Austro-Ugarska uložila 200.000 kruna, dionica od Ostrošca do Ivan-sedla, duga 30,5 kilometara, imala je važnu ulogu. Pruga je posebno bila naporna od Konjica do Ivana, jer je u tom dijelu imala visinsku razliku od 600 metara pa su se u dužini od 17 kilometara vozovi uspinjali pomoću zupčanika.

Na ovoj dionici bilo je probijeno pet tunela, ukupne dužine od 1.564 metra, sa najdužim ispod Ivan-planine, a izgrađena su i dva mosta, od kojih je “Lukač” bio dugačak 80 metara. U tom vrijeme putnici su od Mostara do Sarajeva u vozu provodili i  po osam sati, s tim da bi predahnuli pola sata u Konjicu, gdje je bio predviđen ručak u željezničkoj restauraciji.

Uspon uz Ivan-sedlo i druge okolnosti uticale su da Konjic postane jak željeznički čvor, o čemu svjedoči podatak da se broj željezničkog osoblja penjao na 900 uposlenih, po čemu je Konjic dolazio odmah iza Sarajeva. Istina, među ovolikim brojem radnika gotovo jedna trećina njih su bili ložači, utovarivači i istovarivači uglja, predložači, potpaljivači lokomotiva, ali su blagodati osjetile njihove porodice, tako da je Konjic u  to vrijeme  “živio uz prugu i od pruge”.

U “Bosnischer Boteu” (Bosanski glasnik) ostalo je zabilježeno da su, uz mještane, od željeznice živjeli i doseljenici, koji su pristizali s austrougarskom vlašću, poput Nikole barona  Vatmana, Kolomana Melca, Roberta Pospišila, koji je bio načelnik stanice u Ostrošcu, ili Antuna Stemenčeka, otpravnika vozova na stanici Ivan.

Kasnije je pruga prema jugu doživljavala izmještanja i remontovanja, a njene ostatke potapalo je Jablaničko jezero, da bi se sa uzanog prešlo na, kako željezničari kažu, normalni kolosijek. Dionica od Bradine do Konjica ostajala je i dalje jedna od najkompliciranijih u Evropi, a nakon izbacivanja zupčanika probijeno je 45 tunela, sagrađena su četiri mosta i 13 vijadukta, tako da od 26 kilometara pruge polovina prolazi kroz tunele i preko mostova.

(Preneseno iz “Dnevnog avaza”, 19. 6. 2005).