U ovom kratkom videu, ekskluzivno se prikazuje i promovira jedan pravi neotkriveni hercegovački dragulj.
Riječ je o prirodnoj atrakciji i jednom pravom izgubljenom raju, oazi u dolomitnom kamenu, gdje se krije jedno omanje ali prekrasno, rajsko, jezerce sa manjim, ali dojmljivim vodopadom, ispred kojeg se upravo sad tokom najvrućeg ljetnog perioda formira jedan magični otočić od šljunka i kamenog pijeska.
Ovaj pravi izgubljeni raj Hercegovine, i totalno neotkriveni biser, ne vidi se ni odakle već jedino samim približavanjem njemu, pogledom na satelitu, ili pak samo s par pozicija pogledom sa zaraslih i teško pristupačnih stijena.
Ovakva potpuna skrivenost od pogleda javnosti doprinijela je tome da je ovo nevjerojatno rajsko mjesto, gotovo poput minijaturne verzije čuvenih slapova Kravice, do danas široj javnosti ostalo u vidu potpune nepoznanice, za koju znaju samo najuži lokalni stanovnici.
Čitavom dojmu i vizualnoj avanturističkoj atraktivnosti dolaska do ovog izgubljenog prirodnog raja, doprinosi i sama geomorfologija pri čemu se ovo tajno jezero i magični vodopad, nalaze u svojevrsnoj udolini i reljefnoj depresiji.
Dodatnoj razini avanturizma i uzbuđenja doprinosi i sami fizički pristup koji ide putem danas jako zarasle u dijelovima gotovo posve neprohodne bodljikave i guste vegetacije, uzduž rute jednog zaboravljenog pravog Ilirskog puta, koji je mjestimično i popločan velikim megalitskim blokovima, te je i mjestimično usječen u kamen živac.
Da se ovdje radi o Ilirskom arealu, i o Ilirskim modifikacijama terena, te njihovim kamenim strukturama, nedvojbeno nam pokazuju i ukazuju nevjerojatno brojni ostaci Ilirskih većih ili manjih gomila, te gradina.
Upravo je neposredno uokolo ove izgubljene rajske ljetne oaze smaragdnog jezera i vodopada, smješteno nekoliko većih i manjih ilirskih gomila, oko kojih se jasno vide i ilirski masivni te monumentalni, tj. kiklopski zidovi, kao i podzidovi, rubni dijelovi puteva, terasa, pa čak i drevnih ilirskih kuća ili pak svojevrsnih ilirskih hramova.
Uokolo ovog prirodnog dragulja također se kriju kao fenomenalne geološke te geomorfološke atrakcije – prave tzv. kamene šume istaknutih srednje-krednih dolomitnih stijena, u kojima se poput kakvih tornjeva ili zgrada iz okolne bujne i zelene šume strmo izdižu kameni izdanci plavičasto sive boje.
Sve ovo i još puno toga što se tek može u budućem vremenu promovirati, predstavlja jednu izuzetno vrijednu, kako prirodnu geološku, geomorfološku, te geobotaničku, tako i povijesno arheološku, baštinu, sačinjenu od brojnih Ilirskih monumentalnih objekata, gomila, kiklopskih zidina, megalita, itd.
Poradi toga da ovaj prekrasni i tajanstveni prirodni biser i neotkriveni rajski kutak rijeke, još uvijek ostane koliko toliko tajanstven, ovdje se neće precizirati tačni geografski položaj ili pozicija ovog magičnog mjesta i tajnog ilirskog kupališta, pri čemu se jedino može reći kako je riječ o dijelu sliva rijeke Trebižat.
