Nargila, šiša (shisha), hookah ili hubbly-bubbly, sve su to nazivi za popularni duhanski užitak koji svakodnevno konzumiraju mladi. Smatra se da je nargila izvorno nastala u Indiji, a kasnije je prenesena u arapske zemlje i Tursku te je stigla i u Bosnu i Hercegovinu.
Ovaj trend opuštanja i užitka koji pruža nargila sve je popularniji među mladima. Gotovo polovina mladih od 13 do 15 godina probala je nargilu, a na području Sarajeva registrirano je skoro 100 nargila barova. U Mostaru aktivno je njih desetak.
O opasnostima konzumacije nargile Avaz.ba razgovarali su s prof. dr.sc. Aida Ramić-Čatak, federalna koordinatorica za kontrolu duhana i pomoćnica ravnatelja za stručne poslove Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine.
Opasnosti konzumiranja
U odnosu na susjedne zemlje, Federacija BiH bilježi najveći postotak konzumiranja nargile među školskom djecom. Riječ je o velikom javnozdravstvenom problemu koji se povezuje s popularizacijom ovog duhanskog proizvoda posljednjih godina, preorijentacijom ugostiteljskih objekata u nargila barove, te naglašenom dostupnošću nargile djeci i mladima zbog vakuuma koji je nastao u donošenju zakonskih propisa.
Pušači nargile se duže izlažu dimu i štetnim materijama nego pušači cigareta.
“Pušači nargile udišu otrovne tvari koje emitira izgaranje duhana, koji je često aromatiziran, ali i ugljen kojim se taj duhan zagrijava. Pušači nargile općenito puše rjeđe, ali intenzivnije od pušača cigareta. Pušenje takve lule obično traje dugo (20-90 minuta), pa su pušači dulje izloženi duhanskom dimu u odnosu na pušenje cigareta. Laboratorijske analize dima nargile pokazale su mjerljive razine kancerogenih spojeva kao što su nitrozamini, policiklički aromatski ugljikovodici (PAH), formaldehid, benzen, toksični spojevi – dušikov oksid, teški metali i visoke koncentracije ugljičnog monoksida (CO). U odnosu na dim cigarete, korisnici nargile unose veće količine arsena, olova i nikla, 36 puta više katrana, 15 puta više ugljičnog monoksida, te veće količine policikličkih aromata i ugljikovodika (PAH)”, istaknula je Ramić-Čatak.
Razne infekcije
Osim ovisnosti i unosa opasnih tvari, crijevom od nargile prenose se i razne infekcije.
“Dugoročna ili kronična posljedica konzumacije je povećanje rizika od raka pluća i oštećenja sluznice usne šupljine, razvoj bolesti desni (parodontalna bolest), a povezuje se i s pojavom raka usne šupljine, jednjaka, želuca i mokraćnog mjehura. Također, uzrokuje bolesti srca i krvnih žila, kroničnu opstruktivnu plućnu bolest i poremećaje mentalnog zdravlja. Povezuje se s nastankom osteoporoze. Također, crijevom od nargile kroz koje prolazi dim, a koje je teško u potpunosti očistiti, moguće je prenijeti razne zaraze, što je otvoren put za prijenos određenih infekcija i zaraznih bolesti”, kazala je Ramić-Čatak.
U prevenciji pušenja među mladima od velike je važnosti angažman i aktivno sudjelovanje roditelja koji trebaju voditi brigu o odgoju svoje djece, kako bi djeca samostalno donosila ispravne odluke u smislu prihvaćanja postupaka koji pogoduju njihovom zdravlju i odbijanja onih koji štete njihovom zdravlju.
Postaju ovisni
Potreba za konzumiranjem nargile posljedica je ovisnosti.
“Nikotin unesen u tijelo duhanskim ili drugim proizvodima za pušenje dovodi do osjećaja budnosti, zadovoljstva, smanjenja tjeskobe, opuštanja, modeliranja koncentracije i raspoloženja, potiskivanja apetita. Problem je što nakon dugotrajnog uzimanja bilo kojeg duhanskog ili drugog proizvoda koji sadrži nikotin, dolazi do ovisnosti, pa je potrebno postupno unositi sve veće količine kako bi se postigao prvobitni učinak, koji dovodi osobu u stanje ovisnosti, odnosno potrebe za konzumiranjem nargile u što češćim intervalima”, naglasila je Ramić-Čatak.
