Pretežno sunčano, vrlo toplo i vruće vrijeme karakteristika je vremenskih prilika posljednjih dana na prostoru Bosne i Hercegovine i šire, a izrazito visoke temperature ljeti, koje teško podnose hronični bolesnici i starije osobe, predstavljaju veliki napor, ali i rizik i za organizam zdravih ljudi.
Prof. dr. Šekib Sokolović, subspecijalista kardiolog i subspecijalista reumatolog, zaposlen u Centru za kardiologiju i kliničku imunologiju sa alergiologijom u Sarajevu u razgovoru podsjetio je da se zadnjih 100 godina temperatura Zemlje povećala za 1,5 stepen Celzijusov do dva stepena.
“Rast od jednog stepena je ogroman. Hipertermija, povećana temperatura, povećane vrućine spadaju i u najveći klimatski rizikofaktor za nastanak smrti”, kazao je Sokolović, ističući da je puno opasnije biti u hipertermiji, nego u hipotermiji, hladnoći.
Kako je kazao kod izazito visokih temperatura, koje premašuju 32 stepena Celzijusova, neophodno je usvojiti zdrave stilove života.
“Ako je dnevna temperatura 32 stepena Celzijusova do 33 maksimalno, tada moramo kompletno promijeniti naš stil života”, kazao je i dodao da država i poslodavci ne smiju dozvoliti radnicima rad na otvorenom u terminu od 11 do 15 sati.
Objašnjava da su u periodu velikih vrućina sve osobe u opasnosti od zgrušavanja krvi.
“Mi se nalazimo u prekoagulacionom stanju – stanju prije zgrušavanja krvi. I svi mi, i koji smo zdravi, imamo povećanu sklonost zgrušavanju krvi, trombozi na ovim vrućinama”, kazao je sarajevski kardiolog.
Savjetuje i izbjegavanje bilo kakve fizičke aktivnosti na temperaturi iznad 32 stepena Celzijusova.
“Osobe starije od 65 godina, djeca, i hronični bolesnici, koji imaju već kardiovaskularne i onkološke bolesti su pod velikim rizikom za nastanak iznenadne smrti, infarkta i moždanog udara”, ističe Sokolović i savjetuje što više unošenje tečnosti kako bi se to spriječilo.
Dodaje da su pod velikim rizikom i gojazne osobe čije srce, kako objašnjava, napornije radi kako bi pojačalo svoj rad i dotjeralo krv do kapilarne mreže.
Također savjetuje što češću konzumaciju voća i povrća i izbjegavanje visokokalorične hrane.
“Hipertermija dovodi do širenja krvnih sudova, pada pritisak. Ljudi koji su hipertoničari ne smiju standardnu terapiju. Pošto već na vrućini pada pritisak, trebaju da smanje dozu. Jer će kolabirati. Nakon hipertermije, pregrijavanja zadnji stadij je toplotni udar. Niko nije bezbjedan na temperatura višoj od 32 stepena”, ističe Sokolović.
Dodaje da je toplotni udar po život opasno stanje povezano s izlaganjem visokim temperaturama okoliša.
“Kod toplotnog udara koža postaje suha, više nije oznojena, ulazite u fazu suhoće kože, tahikardije, pada pritiska, kolabiranja, jake glavobolje, povrćanja i gubitka svijesti.. Smrtnost od toplotnog udara je pet posto. Ljudi čak završe na respitaronim aparatima zbog toplotnog udara”, kazao je Sokolović.
Posebno je apelovao na odrasle da obrate pažnju na djecu koja, prema njegovim riječima, brzo dođu u stanje hipertermije, s obzirom na to da imaju već povećanu tjelesnu temperaturu i povećan puls.
Kako je kazao, uz malo pažnje i svijesti može se izbjeći većina neugodnosti koje sa sobom donosi većini ljudi omiljeno godišnje doba.
Smatra da se, uprkos uvriježenom mišljenju, na more treba ići zimi, a ljeti na planinu, gdje su temperature osjetno niže u odnosu na gradske.
“Idite tamo gdje ima zelenila, hladovine. Ne možete ići na plažu po ovakvim nesnosnim vrućinama i temperaturama, gdje je povećan rizik i za alergije. Sad su i alergije povećane – na sunce, na vrućinu. Sve je to jako opasno”, smatra sarajevski kardiolog.
Sokolović tokom toplotnog vala preporučuje boravak u adekvatno klimatizovanim prostorima, gdje temperatura nije znatno niža u odnosu na vanjsku.
Savjetuje da se u vozilo ne ulazi neposredno po paljenju klime, koja se nakon nekoliko minuta treba podesiti na oko 25 stepeni Celzijusovih.
“Ukoliko dođe do pregrijavanja, jako je važno da se osoba skloni sa sunca, da se osvježi spužvom sa hladnom vodom, da se masira glava, tijelo, ekstremiteta. Odjeća je jako važna. Mora biti svijetla”, naglasio je.
“U ovakvim uslovima treba primijeniti novi način života u ovakvim uslovima, kao što to radimo zimi. Toplota širi krvne sudove, obara pritisak, a hladnoća sužava krvne sudove i povećava pritisak”, poručuje Sokolović.
Na kraju je osobama koje su pod rizikom preporučio uzimanje niskih doza aspirina (75-100 miligrama) kao vid prevencije srčanog i moždanog udara.
Radiosarajevo.ba
