Ogromna količina kiše, koja je danima natapala zemlju u BiH, nikako ne ide na ruku poljoprivrednicima jer je ugrozila brojne poljoprivredne kulture
Ogromna količina kiše, koja je danima natapala zemlju u BiH, nikako ne ide na ruku poljoprivrednicima jer je ugrozila brojne poljoprivredne kulture, piše Večernji list BiH.
Sve kasni
Darko Ilić, predsjednik Udruge povrtlara Republike Srpske, rekao je nedavno za Nezavisne novine kako je ovo problem na koji se ne može utjecati ni na koji način. Kako je tada rekao, nada se kako će se vrijeme poboljšati i da će nakon toga moći ostvariti bilo kakvu proizvodnju.
Prema njegovim riječima, sve će kasniti najmanje mjesec dana. – Propada rasad, pogotovo paprike, a smanjen je i obujam proizvodnje, dok je ova kiša dotukla sve. Ratari imaju jedne probleme, povrtlari druge, voćari treće, ali tako nam je cijeli život – kazao je Ilić za Nezavisne i dodao kako je ovo ekstremno te da nitko nije očekivao ovoliku količinu oborina i toliko dugo nestabilno razdoblje. I Enes Hasanović, tajnik Udruge poljoprivrednika FBiH Tuzlanske županije, kazao je kako kiša, koja konstantno pada, nije dopustila da zasade ono što planirali. – Povrće još nije stradalo kod onih koji se bave plasteničkom proizvodnjom, a tko je vani posadio, nada se da će brzo zatopliti, pa će i to krenuti. Pčelari će najviše stradati, oni prehranjuju već petu pogačicu, nema unosa, bagrem je počeo cvjetati, a umjesto da medi, on je u kiši. Nadamo se da će biti bolje – kazao je nedavno za Nezavisne.
Pčelar iz Konjica Avdo Duranović kazao je kako će prinos meda biti značajno manji u odnosu na prošlu godinu. – Loša je, kiša je padala u vrijeme cvatnje bagrema, pčele su se morale hraniti. Moja predviđanja su da će bagrem, koji je prva i najmedonosnija biljka, mnogo podbaciti u odnosu na prošlu godinu. Kod pčelara vrijedi ona – ako izda bagrem, cijela godina je u pitanju, iako baš tako ne mora biti jer se može dogoditi da ostale biljke kasnije nadoknade gubitak. Odvezao sam košnice na više lokacija, vidjet ćemo što će biti na kraju sezone – kazao je za Faktor Duranović. Lani se med prodavao, kaže, po cijeni od 20 do 30 KM, a prema njegovim riječima, cijene će i ove godine biti slične, ako ne i više. – Lani je bilo meda, pa se kilogram često prodavao po 30 KM. Neću govoriti o nakupcima i trgovcima, ali pravi pčelari koji imaju svoje pčele, imaju velike troškove (seljenje, odlasci, dolasci, hrana, lijekovi za pčele…), a godina, kad podbaci, onda su gubici ogromni. Poticaji države za pčelare zaista su mali, da nije nas entuzijasta pčelara koji vole to što rade, ni jedna pčela ne bi bila živa. Više sunčanih dana, prema riječima proizvođača, nedostaje i jagodama. – U ovom trenutku nedostaje sunčanih dana kako bi se plodovi ušećerili i dobili na okusu.
Istina, prinosi su mnogo manji od očekivanih, ali će se nešto izvući od ove godine – kazao je za Nezavisne sanski poljoprivrednik Ibrahim Aganović. Istaknuo je kako je cijena jagoda i uz brojne poteškoće te poskupljenja u procesu proizvodnje ostala na prošlogodišnjoj razini. Osim kiše, problem proizvođačima predstavlja i nedostatak radne snage, zbog čega su brojni morali odustati od proizvodnje.
Stradala proizvodnja
Zbog velikih oborina na području Hercegovine stradale su trešnje. Predsjednik Klastera proizvođača mediteranskog voća Hercegovine Nedim Badžak kazao je ranije za medije kako su trešnje i jagode u Hercegovini stradale te da trešanja neće biti vjerojatno ni 10 posto od planirane proizvodnje, dok će jagoda, kaže, biti nešto više jer je jedan dio obran prije kiše. Dodao je kako se očekuje velik rast cijena na tržištu. Prinos je, kaže Badžak, bio jako veliki, ali štete su još neprocjenjive. – Cijene će na tržištu sigurno biti 50 posto veće. Mislim da će od 8 do 10 maraka biti najniža cijena trešanja jer će stizati iz uvoza, iz drugih zemalja – smatra on.
