Rješavanje problema ispuštanja tehnoloških otpadnih voda u rijeku Neretvu, sjednici nisu prisustvovali predstavnici kompanija koje se bave zaštitom i obradom metala
Tematska sjednica Kolegija Gradskog vijeća sa samo jednom tačkom Dnevnog reda trajala je oko dva i pol sata, ali to i ne čudi budući da se govorilo o Rješavanju problema ispuštanja tehnoloških otpadnih voda u rijeku Neretvu.
Na toj sjednici su bili prisutni oni koji žele riješiti problem zagađenja Neretve, te je na početku same Sjednice gradonačelnik Osman Ćatić iskazao nezadovoljstvo time što se predstavnici kompanija koje se bave zaštitom i obradom metala, nisu pojavili.
Na sjednicu su bili pozvani:
-Članovi Kolegija Gradskog vijeća
– Grad Konjic- odsjek za inspekcijske poslove
– Unisgal d.o.o. Konjic
– Eurosjaj d.o.o. Konjic
– Graewe Tadiv d.o.o. Konjic
– Federalna uprava za inspekcijske poslove – inspektorat
– Ministarstvo za okoliš i turizam FBiH
– Ministarstvo trgovine, turizma i zaštite okoliša HNK
– Agencija za vodno područje Jadranskog mora
– Fond za zaštitu okoliša FBiH
– Fond za zaštitu okoliša HNK
Na sjednici nisu bili prisutni, a prema riječima sekretara Gradskog vijeća Jasmina Hodžića, nisu ni opravdali svoj izostanak predstavnici kompanija iz Poslovne zone Donje Polje koje se bave zaštitom i obradom metala. Te kompanije bi u procesu zaštite metala mogle koristiti zink, bakar i nikal, koji su pronađeni u uzorcima Neretve za vrijeme incidentnih situacija.
Međutim, sve i da se utvrdi koja to kompanija tačno u Neretvu ispušta otpadne tehnološke vode, prema riječima glavnog vodnog inspektora u Federaciji BiH Mirsada Smailagića, ne postoji zakonska mogućnost kažnjavanja tog pravnog i odgovornog lica a zbog postojeće Uredbe Vlade Federacije o uslovima ispuštanja otpadnih voda u okoliš i sisteme javne kanalizacije, što pojašnjava na sljedeći način:
„ Problem nastaje kada je u pitanju ispuštanje tehnoloških otpadnih voda, odnosno granične vrijednosti koje su propisane uredbom 26/20 jer ne postoji nikakva kazna za pravne subjekte koji ispuštaju tehnološki otpadne vode preko granične vrijednosti. I to je veliki minus. Osim toga, u Uredbi 26/20 čija validnost ističe 19.12.2023.godine, mora se dosta toga obraditi. Šta nakon 19.decembra kada istekne njena validnost? Do sada je praksa sa tim uredbama koje su prethodile ovoj, pokazala da se samo taj datum primjene samo prolongira. “
Naime, u članu 26. pomenute uredbe je navedeno:
1) Za sve privredne i industrijske subjekte koji već ispuštaju svoje tehnološke otpadne vode u okoliš, a koje ne zadovoljavaju granične vrijednosti emisije supstanci i parametara kvaliteta za tehnološke otpadne vode u skladu s ovom uredbom, krajnji rok za usaglašavanje s odredbama ove uredbe je 19.12.2023. godina.
Zakon o vodama posljednjih šest godina stoji u ladicama parlamentaraca a nužne su mnogobrojne izmjene poručio je inspektor Smailagić, ali i Ozana Bulić, rukovoditeljica sektora za izdavanje vodnih akata pri Agenciji za vodno područje Jadranskog mora – Mostar. Ona kaže da Agencija nema mogućnosti da nekom subjektu ne izda vodnu dozvolu.
„Oni koji vode upravni postupak, kolege koje sudjeluju sa stručnim mišljenjima, bez obzira što se nisu slagali ili se ne slažu sa nekim odredbama zakona ili uredbe, mi njih moramo provoditi. Moramo provoditi zakon. Mora se poraditi na polju izmjena i dopuna zakonske regulative da bi se stanje u tom polju poboljšalo, jer ako toga ne bude biće teško, čak i nemoguće provesti neke mjere koje zakonom nisu predviđene.”
Za sada, u Zakonu o vodama ne postoji odredba koja reguliše na osnovu čega se vodna dozvola odbija izdati . Iako se čini nemoguće, problem zagađenja ipak se može riješiti. Gradonačelnik Osman Ćatić je rekao da će Gradska uprava učiniti sve što je u njihovoj nadležnosti kako bi se prestalo sa ispuštanjem otpadnih tehnoloških voda u prirodni recipijent.
Prema Gradskoj upravi koja je i inicijator današnje sjednice, iz Agencije za vodno područje Jadranskog mora su uputili nekoliko prijedloga, a gđa Bulić je pozitivno iznenađena ranijim postupkom Gradske uprave u vezi izrade katastra podzemnih instalacija, što je bio i jedan od njenih prijedloga.
„Moramo imati na umu da se ovdje radi o prijeratnom industrijskom kompleksu, da je izvršena privatizacija. Bila je i jedna preporuka da se ponovo, ukoliko nije ranije, izvrši uvid u bilansu nekretnina obzirom da se radi o sistemu odvodnje, kako bi se utvrdilo u čijem vlasništvu se nakon privatizacije, osim same građevine, objekta, nalazi i taj sistem za odvodnju otpadnih tehnoloških voda. I drago mi je što vidim da za to ima volje od strane Gradske uprave. Drugi problem je tehničke prirode gdje imamo staru projektnu dokumentaciju, a na terenu nakon privatizacije je novo stanje i tu bi trebao da se odradi katastar podzemnih instalacija. Kad se to dvoje uradi onda ćemo imati nešto bolji uvid u činjenično, stvarno stanje. Tek tada se može razgovarati, i predlagati mjere koje bi se na pojedinim subjektima u tom industrijskom kompleksu mogle primijeniti.”
Inspektor Smailagić je poručio i da su trenutne kazne koje inspektori mogu odrediti izuzetno male.
„Ako se produži validnost ove Uredbe, onda bi se trebalo kazneno djelovati. Dakle, trebaju se definisati kaznene odredbe u Zakonu, da se naprave neke represivnije kazne, da se povećaju kazne, možda i srazmjerno prekoračenju graničnih vrijednosti zagađenja. Da na taj način subjekte prisilmo da naprave te uređaje za prečišćavanje otpadnih voda odnosno da ti uređaji budu funkcionalni. Ali sada ne postoji konkretna zakonska odredba koja kaže: Ako je prouzrokovao incident tolika i tolika je kazna. To ne postoji, što je apsurd! Trebalo bi izmjenama i dopunama propisati kazne i po obimu incidenta. Naprimjer, ukoliko se desio i pomor ribe zbog zagađenja, da se inspektor po tome može ravnati i propisati sankciju.“
Predstavnici Gradske uprave iskazali su opredijeljenost da zaštite Neretvu, Konjic i stanovnike grada Konjica. Osim gradonačelnika Ćatića i predsjedavajućeg Gradskog vijeća Kenana Grede, sjednici su prisustvovali i vijećnici, predsjednici klubova stranaka iz kojih dolaze, Ajdin Tinjak, Sead Hakalović, Šefik Alihodžić i Himzo Muhibić.
Alihodžić, predsjednik kluba SDA je poručio da je teško shvatiti i povjerovati da ne postoji nikakav zakonski osnov da se sankcioniše onaj koji zagađuje Neretvu, ali i da se vodna dozvola izdaje za takve subjekte.
Tinjak, predsjednik kluba nezavisnih vijećnika je, između ostalog naglasio da se Konjic 50 godina klasificirao kao industrijski grad a nekoliko godina unazad kao turistički, i da je potrebno pronaći balans između industrije i turizma.
Muhibić, predsjednik kluba Stranke za BiH, naveo je da se moraju provoditi strožije kontrole prilikom samog otvaranja određenih pogona ili kompanija, kao što se to radilo u periodu 2008.-2010. Da se ne može dozvoliti otvaranje pogona ili kompanije dok se ne utvrdi da takav čin nije štetan po okoliš i zdravlje stanovnika.
Hakalović je također poručio kako je svima u cilju da se zagađenje Neretve zaustavi, te se nada da će i riješiti ovaj problem s obzirom da je Gradska uprava iskazala ozbiljne namjere i već poduzela određene aktivnosti u tom smjeru.
Gradonačelnik je poručio da će Gradska uprava podržati svaku aktivnost koja doprinosi kvalitetnijem životu svih stanovnika našeg grada, i spremna je ući u projekte sa drugim organizacijama kako bi Neretva bila čista, a takvu aktivnost spremni su podržati i iz Fonda za zaštitu okoliša HNK, poručila je Mubera Berberović koja je prisustvovala današnjoj sjednici.
