Kako se odvija proces eksproprijacije zemljišta (Ovčari, tunel Prenj – Mostar sjever)?
Kada će se krenuti u proces eksproprijacije, mora li se zemljište prodati, može li se prodati samo dio zemljišta?
Nedavno je održana Javna rasprava u postupku ocjene Studije o utjecaju na okoliš za projekat izgradnje poddionice na Koridoru Vc Ovčari, tunel Prenj – Mostar sjever. Osim o utjecaju na okoliš, prisutni su imali mnogo pitanja o eksproprijaciji zemljišta.
Kada će se krenuti u proces eksproprijacije zemljišta za vlasnike parcela i objekata koji su dio trase Koridora Vc, tunel Prenj?
Koliko postojeći objekti moraju biti udaljeni od onih koji će se graditi u sklopu Koridora?
Da li se mora prodati cijela ili samo dio parcele?
Može li se odustati od prodaje?
Šta da uradim sa tom zemljom koja se nalazi na trasi planirane gradnje? Da li imam pravo da je ne prodam? Kome se mogu obratiti?
Na ovo pitanje odgovar je dao Ivan Rebac Iz JP Autoceste Sarajevo:
“Ta imovina će biti kompezirana na pravi način. Kada se završi projekat, izradit će se elaborate eksproprijacije i tada će se odrediti šta je tačno u tom pojasu ekspropiracije. Nakon toga, kreće postupak koji će voditi Grad Konjic. Grad će imenovati komisiju koja će voditi proces ekspropiracije kao i vještake poljoprivredne, građevinske i druge struke koji će procjenjivati vrijednost vašeg zemljišta, druge imovine koja se nalazi na parceli. Tu će se odrediti i vrijednost te imovine i u konačnici sklopiti sporazum. Još uvijek nemamo podatke o takvim parcelama. To će se znati tek kad se završi glavni projekat.”
Ukoliko dio autoputa ide kroz određeni dio parcele, šta će se dešavati sa preostalim dijelom? Da li i on mora biti prodat i da li će na njemu postojati određena upotrebna ograničenja?
“Po zakonu ekspropiracije, vi imate pravo zahtijevati da se eskpropiše i preostali dio. Međutim, takve stvari se utvrđuju u postupku. Dakle, ako je vaš zahtjev osnovan, eksproprisati će vam se i preostali dio, ako nije, taj će vam dio ostati. Sve stranke u postupku, imaju pravo žalbe, prigovora, bilo na nalaz vještaka ili na rješenje koje će donijeti grad Konjic” pojašnjava Rebac.
Upravo takav problem imaju pojedini stanovnici Mladeškovića koji su svjedoci nekoliko planova od kojih je prvi, kako kažu, bio najpovoljniji za njih, a trenutnim planom su nezadovoljni plašeći se utjecaja na izvor pitke vode Crna vrela kao i to što im trasa autoputa dijeli parcele. Oni predlažu da se trasa pomjeri za nekoliko metara, što je iz JP Autoceste Sarajevo komentarisao Amir Fejzić:
“Kada budemo krenuli sa gradnjom, dobićete tačne informacije kome se možete obratiti za eventualne probleme. Mi unutar Autocesta imamo odjel koji se bavi ovim pitanjima. Imamo usvojen mehanizam pritužbi koji je usvojen u skladu sa standardima velikih finasijskih instituacija, uključujući Europsku banku za obnovu irazvoj . Na samom gradilištu, imaćete informaciju kome se možete obratiti, sa brojem telefona, internet stranicom, e-mailom i sl.”
Bilo je i pitanja poput onog Koliko stambeni objekat, odavno izgrađena i useljena kuća mora biti udaljena od stubova mosta visokog 60 metara, i šta sa objektima koji se trasom nalaze tačno ispod planiranog mosta. Konkretnog odgovora na to pitanje nije bilo. Poručeno je da će se to sve detaljno pojasniti mještanima kada dođe vrijeme za to, a sudeći prema ranijim odgovorima predstavnika autocesta, to vrijeme će brzo doći obzirom da je početak radova na izgradnji samog tunela planiran već do kraja ove godine.
