Nabavka municije za Ukrajinu mogla bi biti dobra šansa za namjensku industriju Bosne i Hercegovine, tačnije, za namjensku industriju Federacije BiH, koja ima proizvodnju upravo onoga što je trenutno najtraženija roba. Naime vogošćanska fabrika “Pretis” proizvodi topničku municiju raznog kalibra, a između ostalog i traženi kalibar 155 mm. Osim “Pretisa”, tu su još i “Binas”, koji proizvodi upaljače, ali i “Igman” iz Konjica, koji proizvodi municiju za pješadijsko oružje
Sedamnaest zemalja članica Evropske unije i Norveška dogovorile su se da zajednički osiguraju artiljerijsku municiju za pomoć Ukrajini, ali i da dopune vlastite zalihe, saopćeno je iz Evropske odbrambene agencije.
“Projekt otvara put državama članicama Evropske unije i Norveškoj da u periodu od naredne dvije godine provedu brzu procedura za nabavku artiljerijske municije kalibra 155 milimetara i sedmogodišnji projekat za nabavku više vrsta municije”, navodi se u saopćenju agencije.
Zemlje bi trebale odmah početi s isporukom municije u Ukrajinu iz postojećih vlastitih zaliha. Usto bi članice Evropske unije u idućih šest mjeseci trebale zajednički nabaviti više granata kalibra 155 mm da bi dugoročno pomogle Ukrajini. Za isporuku municije članice bi trebale dobiti djelimičnu naknadu putem EU fonda koji je proteklih mjeseci poslužio za finansiranje pošiljki oružja Kijevu. Prema postojećim planovima, predviđeno je da će za slanje municije Kijevu na raspolaganju biti ukupno dvije milijarde eura.
Ministar odbrane Njemačke Boris Pistorius naveo je da je Njemačka spremna da nacionalni ugovor sa svojom namjenskom odbrambenom industrijom otvori i za druge partnere, jer je brzina od suštinskog značaja za pomoć Ukrajini. Dogovor su potpisale Austrija, Belgija, Hrvatska, Kipar, Češka, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Luksemburg, Malta, Holandija, Portugal, Rumunija, Slovačka, Švedska i Norveška.
Profitabilan sektor
Iz izjave njemačkog ministra odbrane može se iščitati da projekt vrijedan dvije milijarde eura nije “ekskluzivan” za zemlje potpisnice nego u njega mogu biti uključeni i dobavljači iz drugih zemalja. Nabavka municije za Ukrajinu mogla bi biti dobra šansa za namjensku industriju Bosne i Hercegovine, tačnije, za namjensku industriju Federacije BiH, koja ima proizvodnju upravo onoga što je trenutno najtraženija roba. Naime vogošćanska fabrika “Pretis” proizvodi topničku municiju raznog kalibra, a između ostalog i traženi kalibar 155 mm. Osim “Pretisa”, tu su još i “Binas”, koji proizvodi upaljače, ali i “Igman” iz Konjica, koji proizvodi municiju za pješadijsko oružje.
Inače, namjenska industrija jedan je od najprofitabilnijih sektora industrije. Prema posljednjoj informaciji, koju je razmatrala Vlada Federacije BiH, ova je industrijska grana 2021. godine ostvarila ukupan prihod od 358.306.798 KM i on je za 38 veći nego godinu ranije. Prihod ostvaren od izvoza iznosio je 280.802.785 KM, što je povećanje za 51 posto u odnosu na 2020. godinu. U 2021. godini su privredna društva namjenske industrije u Federaciji BiH ostvarila dobit od 25.225.684 KM, što je za 46 posto više u odnosu na godinu ranije. U ovim privrednim društvima je na dan 31. 12. 2021. godine bilo 3.770 zaposlenih, što je povećanje za 0,02 posto.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, ukupan izvoz oružja i municije 2021. godine iznosio je 235 miliona KM. Na prvi pogled ne slažu se podaci, ali treba imati na umu da je ovdje riječ samo o tarifnom broju koji obuhvata oružje i municiju, izvoz eksploziva i pirotehničkih sredstava je još oko 50 miliona maraka, a desetak miliona maraka je i izvoz proizvoda namjenske industrije koji pripadaju drugim tarifnim brojevima, pa je tako izvoz namjenske industrije veći od 300 miliona maraka. Većina izvoza odnosi se na namjensku industriju Federacije BiH.
S obzirom na to da u izvozu dominira tarifna oznaka oružje i municija, zadržat ćemo se na tome. Izvoz oružja i municije u prošloj, 2022. godini, iznosio je 253 miliona maraka.
U godini prije pandemije korona virusa, 2019, glavna izvozna tržišta bila su Saudijska Arabija, Egipat, Afganistan, Turska… Sjedinjene Američke Države bile su na devetom mjestu po ukupnoj vrijednosti izvoza s 4,8 miliona maraka.
Već 2021. godine Sjedinjene Američke Države postale su glavno izvozno tržište naše namjenske industrije s vrijednošću izvoza od 82 miliona maraka, a prvu poziciju zadržale su i 2022. godine s vrijednošću izvoza od 59 miliona maraka. U prva dva mjeseca ove godine vrijednost izvoza bila je 40 miliona maraka, a čak tri su zemlje Evropske unije među 10 najznačajnijih kupaca, a pet njih su članice NATO saveza.
Očekuje se rast potražnje
Ovi podaci pokazuju da je zbog rata u Ukrajini povećana potražnja za proizvodima namjenske industrije Bosne i Hercegovine, dogovorom o dvije milijarde eura za nabavku municije i popunjavanje evropskih skladišta izvoz domaće namjenske industrije mogao bi da doživi pravi bum.
Iako još nema potpunih i detaljnih informacija, Almin Mališević, sekretar grupacije namjenske industrije u Privrednoj komori Federacije BiH naglašava da kao i u svemu zavisimo od globalnih trendova i, prema tome, realno je očekivati da će neke naše kompanije namjenske industrije imati dodatne narudžbe iz Evropske unije.
Međutim, da bi se to desilo, ne bi se smjele dešavati blokade izvoza kao ona koju provodi ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac (SNSD), koji već neko vrijeme blokira izvoz municije UNIS Grupe u Bugarsku, dok firme iz Republike srpske nemaju problem s dozvolama za izvoz u Bugarsku. U Privrednoj komori još nemaju potpunu informaciju o tome, kažu da će više znati o tome postoji li neki sistemski problem, namjerna blokada ili neki proceduralni problem na zajedničkom sastanku grupacije namjenske industrije u Privrednoj komori FBiH.
Kako su ranije mediji objavili, “Binas” iz Bugojna ne može da dobije barut iz Srbije, jer dobavljač tvrdi da ga nema na stanju. Ipak, treba imati na umu da ovi problemi mogu biti privremenog karaktera, nikako trajni, jer namjenske industrije Bosne i Hercegovine i Srbije su od vremena bivše Jugoslavije uvezane, tako, “Binasu” treba barut iz Srbije, a srbijanskim fabrikama kapisle koje se proizvode u Bosni i Hercegovini. Prema tome, nikome nije u interesu da ucjenjuje drugu stranu. Pa iako su skoro sve te firme u privatnom vlasništvu, ipak su grupa koja ima barem neke zajedničke karakteristike.
No, treba imati na umu i to da Milorad Dodik i Dragan Čović čvrsto drže stranu Vladimira Putina u agresiji na Ukrajinu te je moguće da će na sve načine pokušavati spriječiti izvoz proizvoda namjenske industrije Federacije BiH koji bi mogli biti korišteni u ratu u Ukrajini.
stav.ba
