U Neumu otkrivena prašuma ‘Zečun’ – jedina eumediteranska suptropska šuma na jugu BiH

Bosnu i Hercegovinu krasi jedan čudesan pozitivan epitet, jedinstven u širim prostornim okvirima, a to je da je Bosna i Hercegovina doslovno ‘zemlja prašuma’, pri čemu samo kao službeno-zaštićenih šumskih zona na papiru ima popisano čak 12 prašuma ili prašumskih rezervata.

BiH je prema tome zemlja koja vjerojatno posjeduje najveći površinski udio prašuma u čitavoj Evropi.

Među svim zavedenim prašumama BiH, bez ikakvih sumnji je daleko najpoznatija i naširoko čuvena – prašuma Perućica, koja se nalazi u istočnom dijelu BiH.

Iako je ovo jedna pozitivna činjenica i spoznato prirodno-botaničko blago zemlje, ipak vrlo je razvidno da se skoro sve zavedene i valorizirane prašume ove zemlje odnose isključivo na njen sjeverniji dio tj. na regiju Bosne.

Unatoč ovoj činjenici, uzrokovanoj očito nedovoljnim poznavanjem prave i realne in-situ terenske situacije na jugu BiH, s druge strane neporeciva je činjenica da i regija Hercegovine, krije ne samo ništa manje vrijedne, već uistinu jedinstvene i vrlo raritetne vegetacijske zone pravih prašuma, pa čak i džungla.

U ovom videu, predstaviti ćemo jednu takvu izuzetnu prašumsku zonu, koja se krije u neposrednom zaleđu našeg jedinog primorskog mjesta Neuma te koja sadrži višestruko vrijedne oblike, kako prirodno-vegetacijske tj .geobotaničke, tako i oblike geološko-paleontološke, geomorfološke, te geoarheološke baštine.

Radi se o unikatnoj prastaroj i drevnoj vazdazelenoj necrnogoričnoj šumi sastavljenoj od gustih stabala vrijednog zimzelenog hrasta crnike (Quercus ilex), te drugih pratećih oblika južne tople flore suptropskog karaktera.

Osim što se ova vazdazelena šumska zajednica može sagledavati kao prašuma, ona u biti predstavlja ujedno i pravu pravcatu džunglu s neprobojnom toplom južnom florom. U okviru same prašume (nazvane prema centralnom uzvišenju Zečun – 251 m) u njenom južnijem i visinski nižem dijelu, posebice unutar nekoliko trajno vlažnih i blatnih depresija, vrtača te uvala, razvijene su isto tako vrlo vrijedne i jedinstvene šume prirodnog samoniklog lovora, tzv. laurisilve, koje su nedavno opisane u radu na str. academia: https://www.academia.edu/95255474/Neu… .

Čitav ovaj perijadranski prostor neposredno nad Neumom, izuzev ovih jedinstvenih i raritetnih šumskih zona, krije brojne, poput latinoameričkih majanskih ostataka, doslovno u prašumama izgubljene i netaknute kamene ruševine drevnih ilirskih građevina, kuća, hramova, ilirskih puteva, kamenih sela, terasa, kiklopskih zidina, palača, te čak i čitavih izgubljenih prapovijesnih gradova.

U tom kontekstu Iliri su jedini stanovnici koji su intezivnije i prvi kročili ovim drevnim prašumama vazdazelene vegetacije, čiji izgubljeni kameni ostaci, daju jedan dodatni poseban pečat vrijednosti ovog prirodno-povijesnog areala.

Jedan dijelić s ovog prostora, te navedenih zaboravljenih i neistraženih prirodno-povijesnih čudesa, može se vidjeti u novijem velikom foto-promotivnom članku objavljenom na blog stranici Megalita Hercegovine s prezentiranih čak 1144 fotografije: https://megaliti-hercegovina.blogspot… 

Količina prisutnog geobotaničkog, geološko-geomorfološkog te geoarheološkog, bogatstva koje krije ovaj areal neposrednog zaleđa Neuma, je toliko ogromna, da sve ovo što se prikazuje ovdje te je od strane autora ovog videa dosad opisano, predstavlja jednu minijaturnu mrvicu ili bolje rečeno – samo malo zagrebavanje po površini u kontekstu cjelokupno – prisutnog prirodnog te povijesnog blaga.

Iako se ustvari tek upoznajemo s vrijednošću i karakterom svog ovog bogatstva uokolo Neuma, nepobitno se rasvjetljava njegov ogromni potencijal za već sutrašnjim njegovim brendiranjem te iskorištavanjem kao jednog novog vrijednog kulturno-turističkog brenda Neuma. No, da bi se došlo na tu bez sumnje poželjnu razinu tretiranja ovog prirodno-povijesnog blaga, potrebita je volja općinskih struktura da se bar djelići ovih vrijednih šumskih zona (prašume hrasta crnike, lovorove šume – laurisilve, itd.) što prije uvrste u bilo kakve vidove prostornih planova ili projekcija gospodarenja prostorom općine.

Uz ove korake, predlaže se uvođenje većeg stupnja kontroliranja i gospodarenja ovim šumskim blagom, na način da se spriječe bilo kakve veće devastacije ili degradacije ovih šuma i prašuma (sječe, ljudski požari, gradnje i slično), kako bi se sutra koliko toliko osiguralo bar minimalno očuvanje ovog čudesnog prirodnog (i povijesnog) blaga za naraštaje koji dolaze i koji će baštiniti ovo područje iza nas.

Kao bitan put postizanja željene očuvanosti ove vrste neumske baštine, nužno je povećanje svijesti o samoj važnosti, jedinstvenosti te značaja ovog blaga, čemu će nadamo se doprinijeti i ovaj video uradak. Pozdrav svim nasljedovateljima Ilira i naše svete Ilirske zemlje Hercegovine.

Čapljinski portal