Intervju sa Refik ef. Delićem, kandidatom za predsjednika Ilmijje Islamske zajednice u BIH
Razgovarao: Hasan Eminović
Okružni odbor Ilmijje Mostar na posljednjoj održanoj sjednici kandidirao je Refik ef. Delića, glavnog imama Medžlisa Islamske zajednice Konjic, za poziciju predsjednika Ilmijje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
Na početku razgovora ef. Delić naglašava da to za njega predstavlja izuzetno veliku čast, da je počašćen što su mu kolege s područja Muftijstva mostarskog ukazali ovu vrstu emaneta i što ga smatraju dostojnim ove važne funkcije.
Da li ste imalo bili iznenađene da su vam kolege ukazali toliko časno povjerenje?
Refik ef. Delić:
Naravno. U moru medijskog narativa u kojem nas zatiču manje pozitivne vijesti, tom gestom bio sam pozitivno iznenađen. Vijest me zatekla ali ipak dočekao sam je sa oduševljenjem i nadom da ću opravdati ukazano povjerenje.
Imami često odgovaraju na teška životna pitanja
Budući da ste prihvatili kandidaturu, red je da Vas pitamo koliko ste upoznati sa općim okolnostima i situacijom, o položaju imama i njihovoj ulozi na području Bosne i Hercegovine?
Refik ef. Delić:
Uloga imama je nezamjenjiva u našem društvu. Odvajkada, od kako postojimo kao muslimanski narod, uloga imama je nešto što se vrlo teško može ocijeniti i procijeniti. Naši imami zaslužuju dužno poštovanje našega naroda jer su na najdirektniji način uključeni u rad sa narodom. Naravno, vremenima se to mijenjalo, ali i danas mislim da je uloga imama od velikog značaja. Neću kazati najznačajnija, no ipak, u ovom uređenju društva su jedni od rijetkih koji su direktno prisutni na terenu sa našim narodom i koji znaju i njegove potrebe i njegovo stanje u pravom smislu te riječi.
U današnje vrijeme od imama se očekuje šire obrazovanje, poznavanje stranih jezika i općih tema, brojnih naučnih oblasti i segmenata društvenog djelovanja, od sporta, filozofije, politike, nerijetko menadžmenta, građevinskih radova itd. Kako gledate na takvu vrstu usuda koje je vrijeme donijelo imamima u BiH?
Refik ef. Delić:
Imamski poziv nikada nije bio samo posao, on je uvijek bio misija. A kad kažemo misija to je upravo ovo što ste kazali. Imami nisu imami samo u mihrabu i na minberu, isto kao što vjera nije samo stvar knjige. Misija imama izlazi u društvene okvire. Imami su najčešće i menadžeri i „građevinci“, sociolozi i psiholozi. Susrećemo pojave da vrlo često odgovaraju na teška životna pitanja. Ljudi se često obrate imamima prije već što potraže stručnu pomoć. Zato kažem da su imami i sociolozi i psiholozi i njihova uloga se može objasniti samo kroz misijsko djelovanje. Imamski poziv nema radnog vremena i ne može se svrstati u okvire posla i zato kažem da je to časna i plemenita misija.
Dakle nema pravo na odgovore: „Ne znam i nemam vremena“?
Refik ef. Delić:
Može imam reći da ne zna, ali od njega se očekuje da bude kompletna ličnost. Ako nema preciznog odgovora onda bar treba imati odgovor da džematliju uputi na vrata gdje će naći odgovor za svoj problem.
Plata imama barem na nivou prosvjetnih radnika
S kakvim se izazovima suočavaju imami na području Medžlisa Islamske zajednice Konjic?
Refik ef. Delić:
Imami su pčele radilice. Kada govorimo o imamima na području našeg medžlisa mogu reći da smo zadovoljni s njihovim doprinosom u svim segmentima rada i njihovog djelovanja. Oni su stalno na terenu i stalno rade. Poteškoće koje imamo mogle bi se očitovati u tome što imaju malo slobodnog vremena, jer oni su na usluzi svojim džematlijama 24 sata. Kod nas je specifičnost i to što su nam džemati razuđeni. U jednom džematu imamo po nekoliko sela, što ponekad stvara fizičke prepreke da imami na najsvrsishodniji način obave svoj posao. Stoga mi u Medžlisu nastojimo da budemo podrška i da olakšamo rad na terenu onoliko koliko nam to mogućnosti dozvoljavaju.
Koliko su imami u vašem medžlisu zadovoljni finasijskim prilikama?
Refik ef. Delić:
U posljednjih pet godina, koliko sam na dužnosti glavnog imama, jedan od prioriteta u mom radu bio je rad na poboljšanju materijalnih prilika naših imama. Mogu kazati da smo u tom smislu status imama popravili u nekoliko navrata. Ne kažem da je to dovoljno, ali mogu istaći da je to prvo pitanje koje kandidiramo našem Izvršnom odboru. Iznos primanja naših imama je solidan i popravlja se sa mogućnošću daljeg rasta. Često govorimo da plaća imama ne bi smjela biti ispod plaće prosvjetnih radnika. To je naše opredjeljenje da tako bude. I u prošlom sazivu Izvršnog odbora i u ovom to pitanje je više puta razmatrano. Već smo poduzeli određene korake da ponovo aktueliziramo ta pitanja.
Mektepski centar preporodio je Konjic
Prije preuzimanja funkcije glavnog imama 15 godina ste bili imam. Ima li i koje su razlike između te dvije vrste posla?
Refik ef. Delić:
Misija imama zahtjeva posvećenost i stalno prisustvo u džematu, dok pozicija glavnog imama dozvoljava malo više slobode kretanja. U mom iskustvu imam ima odgovornost za jedan džemat, jedan mekteb, dok glavni imam tu odgovornost nosi za sve džemate, sve mektebe itd.
Na koje ste rezultate u vašoj profesionalnoj karijeri posebno ponosni?
Refik ef. Delić:
Na prvom mjestu bih istako da smo u proteklih pet godina status imama imali u fokusu. Ovo pitanje smo uvijek držali „budnim“ i to je činjenica na koju sam ponosan. Ponosan sam i na manifestaciju „Dani tradicionalnih mevluda“ koja ima širi društveni kontekst. U njoj imamo jednu lijepu sliku o našem Medžlisu jer se na tim mevludima okupljaju sve starosne kategorije naših džematlija i u onim selima odakle su se u proteklim vremenskim periodima raselili. To bude prilika da ljudi, svi zajedno, budu u kontaktu sa prirodom, sa zavičajem, toprakom, rodbinom, sa svojom duhovnošću, svojim imamima i vjerskim autoritetima. Ponosni smo i na naš Mektepski centar u gradu. Uvidjeli smo da su brojne sportske i edukativne aktivnosti odvlačile pažnju polaznicima. Došli smo na ideju da osnujemo Mektepski centar sličan principima školske nastave. Hvala Allahu dragom, već drugu godinu on besprijekorno funkcioniše. Ove godine imali smo 60-70 novih polaznika koji nikada nisu bili obuhvaćeni mektepskom poukom. Tako je ovaj Centar postao centrom u kojem se okupljaju naša djeca i u kojem izgrađuju svoj identitet.
Preko Mostara zagledani u Sarajevo
Općina Konjic je i službeno općina sa najvećom površinom u BiH. Nalazite se između Bosne i Hercegovine. Kuda su Konjičani, odnosno vi osobno, više okrenuti?
Refik ef. Delić:
Da, mi smo na onom I, spajamo Bosnu i Hercegovinu. Možda bi bilo logično, obzirom na blizinu, okrenuti se Sarajevu kao centru. Možda bi i bilo lakše. Međutim, mislim da većina nas, Konjičana, ima ista osjećanja, okrenuti smo ka Sarajevu, ali kroz Mostar. Naš centar je u svakom smislu Mostar, u vjerskom smislu Muftijstvo mostarsko, na čelu sa našim uvaženim muftijom, u obrazovnom smislu prioritet nam je Univerzitet „Džemal Bijedić“, tako da možemo kazati da je Mostar u pravom smislu te riječi i politički centar Konjičana. Osim Medžlisa Islamske zajednice Mostar, sa brojnošću na području našeg Muftijstva još se može pohvaliti naš Medžlis. Mi se zaista osjećamo pozvanim da Mostar jačamo kao naš stvarni centar i u kulturnom, i političkom i nadasve vjerskom smislu. Mislimo da je to tako jedino ispravno i da jedino na takav način možemo očekivati rezultate našeg djelovanja. Posebno se taj vid međusobnog prožimanja očituje na primjeru Karađoz-begove medrese. Koliko god je nama važna ova ustanova toliko smo i mi kao Medžlis važni njoj.
Zajednica je bila i mora ostati cjelina
Ovaj razgovor vodimo u povodu vaše kandidature za predsjednika Ilmijje Islamske zajednice u BiH. Sasvim logično je upitati Vas kakva je vaša saradnja sa višim instancama Islamske zajednice?
Refik ef. Delić:
Moja iskustva u tom smislu su pozitivna i ohrabrujuća. Imamo složenu i uređenu Zajednicu gdje su jasno definirani putevi i procedure kako i kada se kome obraćamo. S te strane nemamo nikakve zamjerke, jer imamo samo pozitivna iskustva međusobne saradnje. Ustvari to je jedna Zajednica sa otvorenim pitanjima, potrebama i zajedničkim radom u rješavanju radnih zadataka.
I okolnosti u kojima djeluje Islamska zajednica su se promijenile, što sobom donosi potrebu drugačijih metodoloških odgovora. Svijet je već ušao u globalne okvire kako se Vaše kolege i Vi snalazite u toj vrsti tranzicije?
Refik ef. Delić:
Savremena tehnologija sobom donosi i određene prednosti. Međutim u tim procesima bilježimo i neke negativne pojave. Nažalost sve manje imamo žive riječi. Sve što se nudi kao alternativa, živu riječ ne može nadoknaditi. Velika je razlika sjediti s čovjekom, gledati izraz lica, gledati se u oči i čitati suh tekst. Dakako, i mi kao i svi drugi iskoristili smo sve prednosti nove tehnologije. Naš imam, iako je starija generacija u Bjelimićima, udaljenim oko 50 kilometara od grada, efikasno se koristi novim komunikacijskim kanalima. Ipak cijenimo da je uvijek korisnije da ljudi imaju živu komunikaciju. Mi imamo džemata u koje je teže doći već u Sarajevo.
Kako biti uzor mladim imamima
Koji su Vaši planovi ukoliko i kada preuzmete rukovodstvo Ilmijje Islamske zajednice u BiH?
Refik ef. Delić:
Ilmijja je i osnovana s ciljem promicanja i afirmiranja moralnih vrijednosti i dobra u društvu. Mi danas imamo našu Islamsku zajednicu čiji je sastavni dio i Ilmijja koja je preuzela mnoge segmente rada. Ipak, pitanje afirmacije moralnih vrijednosti će uvijek biti i pitanje svakog pojedinca i pitanje Ilmijje u BiH. U tom duhu možemo kazati da je potrebno da Ilmijja bude prisutnija na terenu i kod imama i kod naših džematlija. Prisustvo Ilmijje na terenu bi trebalo biti, i moglo bi biti, i više i vidljivije. Kada govorimo o statusu i položaju imama što je jedan od vidova djelovanja Ilmijje smatram da se ne treba fokusirati samo na materijalni položaj već i na njihov društveni položaj u našem društvu kao nosiocima vjerskog autoriteta. Pitanju budućih imama moramo pristupiti jako ozbiljno. Svjedoci smo da u posljednje vrijeme, htjeli to otvarati kao problem ili ne, sve je manje mladih ljudi koji se odlučuju za ovaj poziv, pa u nekim mjestima imamo slučajeve da se konkurs ponavlja i po nekoliko puta. To je pitanje kojem se danas treba ozbiljno prići, kako bismo, za pet ili deset godina, imali željeni rezultat. Mislim da trebamo mijenjati paradigmu već nametnutu u društvu traženja krivca i upiranjem prsta u njega, misleći da smo sve probleme otklonili. A ustvari problem je ostao tamo gdje i jeste. Svi mi, počevši od imama pa nadalje, tu sliku trebamo mijenjati. Moje generacije su imale pred sobom nekoga kao uzora pa su poželjeli biti imamima. Otvoreno je pitanje pred svakim imamom da li to mlađe generacije vide u nama. Drugo pitanje je pitanje naših medresa, fakulteta, da li se imamski poziv afirmira kroz obrazovni sistem. Mi smo u Medžlisu Islamske zajednice Konjic već razgovarali o osnivanju fonda za stipendiranje budućih imama s kojima bismo zaključili, ako treba, i određene ugovore. Mislim da je ovo jedno od važnih pitanja s kojima se suočavamo. Ne zanemarujemo Ustav i odredbe Islamske zajednice, ali mislim da bi Ilmijja trebala imati u tome koordinirajuću ulogu i biti pokretač tih procesa.
Ulema je najpozvanija afirmirati moralne vrijednosti
Većina imama je opredijeljena za cjeloživotno učenje. Svi imami koliko – toliko prate i nova saznanja u nauci, u svim naučnim disciplinama. Smatrate li da je došlo vrijeme da te navike dobiju i određeni i formalni profil, po principu objedinjavanja onih imama koji se zanimaju za slične teme i neke vrste disperzivnog djelovanja kako bi i mi u Bosni na odgovoran način pratili sve ono što se dešava ne samo u politici već i u nauci u našem okruženju i na svjetskom nivou?
Refik ef. Delić:
Jedan od ciljeva koji su definirani u Statutu Ilmijje Islamske zajednice u BiH je da pratimo obrazovne i odgojne tokove. Mislim da je važno organizirati, osim sportskih susreta, koji su dobra priča, i duge oblike druženja imama, razmjenu iskustva. Potrebno je da imamo kružoke te vrste kako ste kazali, koji će pratiti opća kretanja, jer biti imam ne znači samo poznavati vjerske znanosti koje stičemo u mektebima, medresama i fakultetima. Mislim da je važno imati pregled stanja u globalnom svijetu u kojem živimo. Ilmijja može biti koordinirajući faktor da imamo osposobljene timove koji će pratiti opće trendove kako bismo išli ukorak s vremenom i stvarnim potrebama. U isto vrijeme dok mi radimo sa našim džematlijama radi i neko drugi i predmet je njihovog interesovanja. Na taj način bismo brže dobili odgovore šta je to što mi trebamo i na koji način da uradimo.
Imate li namjeru da se vaš rad reflektira na šire društvene kategorije i izvan „sindikalnog“ okvira djelovanja?
Refik ef. Delić:
Mislim da smo već odgovorili na to pitanje. Naš cilj je prije svega promicanje moralnih vrijednosti. Naš rad je mnogo širi od staleškog aktivizma. Danas smo suočeni sa napadom na moralne vrijednosti, na način koji je ranijim generacijama bio nepoznat. Mi danas imamo u javnom prostoru više narativa o vjeri već ikada, ali pitanje je da li toliko u javnom prostoru imamo i morala. Rad Ilmijje, uleme treba da se reflektira na društvo i da se o vjerskim vrijednostima govori kao o vrijednostima koje su utkane u naše živote. Tu je ulema, Ilmijja, najpozvanija, jer smo najprisutniji u našem narodu.
Kandidature su jasne i proces teče u bratskom okruženju
Već duži period niko iz Konjica nije bio na jednoj od visokih poziciji unutar struktura Islamske zajednice. Možete li se sjetiti ko je i kada iz Konjica vršio jednu takvu dužnost?
Refik ef. Delić:
Moram priznati da ste me zatekli s tim pitanjem. Koliko pamtim i koliko sam u službi Islamske zajednice ne znam za takvu osobu. Ako bi malo istraživali historiju vjerovatno bismo došli do tih podataka. Ja sam imam od 2003. godine i u ovom periodu ne pamtim da je neko iz Konjica bio na nekoj od važnijih funkcija u Islamskoj zajednici.
Osim vas na ovu funkciju bit će kandidirani i drugi kandidati. Vjerujem da će kampanja proteći u bratskoj i nadasve islamskoj atmosferi.
Refik ef. Delić:
Naravno. Prvenstven zadatak mene kao imama, ili bilo koga dugog imama, radilo se o kandidatima i kandidaturama ili ne, je da je bijelu ahmediju do nas neko donio čistu i ja mislim da je moja cjeloživotna misija, dok radim u Islamskoj zajednici da je sačuvam čistom. Ovo jeste vrijeme kampanje. Jedno od najvažnijih pitanja je sačuvati dignitet imama, sačuvati čistinu ahmedije. Kandidature su jasne i sve to protiče u krajnje bratskom duhu i nikako je drugačije ne želimo ni vidjeti ili ne daj Bože učestvovati u bilo čemu što nije u tome duhu.
Muftijstvo mostarsko
