Ako govorimo u novcu, BDP Federacije Bosne i Hercegovine u 2022. godini iznosi 28,62 milijarde maraka, dok BDP entiteta Republika srpska iznosi 11,48 milijardi maraka.
To praktično znači da Federacija BiH, iako je pokriva tek dva posto više teritorije Bosne i Hercegovine od entiteta Republika srpska (odnos 51:49), BDP-u države doprinosi jedan i po puta više nego Rs.
Dakle, odnos između entiteta u pogledu BDP-a jeste 2,5:1, što će reći da je upravo to trenutni odnos ekonomske moći entiteta jer se BDP praktično svodi na to koliko je ko proizveo roba i usluga
Još u oktobru prošle godine Stav je napisao da je Svjetska banka debelo pogriješila kada je početkom godine procijenila da će Bosna i Hercegovina imati najmanji ekonomski rast na Balkanu. Tada smo napisali da podaci domaćih institucija, koje se u našoj javnosti ne doživljavaju relevantnim kao međunarodne institucije, pokazuju da Bosna i Hercegovina ima možda i najbolji rezultat od zemalja okruženja, Centralna banka BiH je procijenila ekonomski rast na 4,2 posto, a Agencija za statistiku BiH 5,9 posto.
Sada se i Svjetska banka ispravila objavivši da Bosna i Hercegovina, nakon 7,5-postotnog rasta u 2021. godini, ima ekonomski rast u 2022. od 4 posto. Bosna i Hercegovina bolja je od Albanije (3,5 posto), od Bugarske (3,1 posto), od Srbije (2,5 posto) i od Sjeverne Makedonije (2,1 posto).
Također, primjetna je velika razlika u rastu dva entitetska BDP -a: Federacija BiH ima rast od 5,2 posto (približno rastu Hrvatske od 6,6 posto) dok Republika srpska osjetno zaostaje s 3,8 posto i bliže je razini BDP-a Srbije od 2,5 posto. Ovo su nezvanični podaci domaćih institucija, koji su se pokazali pouzdanijim nego podaci međunarodnih institucija.
Podaci domaćih institucija pokazuju da je najveći doprinos rastu BDP-a dao sektor turizma, koji se oporavio nakon pandemije virusa korona, zatim sektor popravke motornih vozila, što se može posmatrati kao doprinos dijaspore, te sektor trgovine.
Ono što je upečatljivo jeste velika razlika u rastu BDP-a između dva bosanskohercegovačka entiteta. Federacija BiH ima rast na nivou zemalja Evropske unije, a Republika srpska na nivou rasta Srbije, što ukazuje na usmjerenosti i međuzavisnosti privrede. Istovremeno pobija tvrdnje o “boljem dijelu Bosne i Hercegovine”, koje Milorad Dodik voli iznositi kako bi vlastito biračko tijelo uvjerio da mlijeko nije bijelo.
Ako govorimo u novcu, BDP Federacije Bosne i Hercegovine u 2022. godini iznosi 28,62 milijarde maraka, dok BDP entiteta Republika srpska iznosi 11,48 milijardi maraka. To praktično znači da Federacija BiH, iako je pokriva tek dva posto više teritorije Bosne i Hercegovine od entiteta Republika srpska (odnos 51:49), BDP-u države doprinosi jedan i po puta više nego Rs. Dakle, odnos između entiteta u pogledu BDP-a jeste 2,5:1, što će reći da je upravo to trenutni odnos ekonomske moći entiteta jer se BDP praktično svodi na to koliko je ko proizveo roba i usluga.
Ako se prisjetimo perioda prije imenovanja Federalne vlade s Fadilom Novalićem na čelu, primijetit ćemo da je tada, 2014. godine, BDP Federacije iznosio 17,83 milijarde maraka, a entiteta Rs 8,91 milijardu, te je odnos bio 2:1. Za osam godina BDP Federacije BiH porastao je za 11 milijardi maraka. U istom periodu BDP Republike srpske porastao je za 2,5 milijardi maraka.
Ovakvi rezultati, ako se uzme u obzir činjenica da smo u ovih sedam godina imali dvije godine koje su u historiji rijetko zabilježene – godina pandemije korona virusa i godina rata u Ukrajini praćenog inflacijom na višegodišnjem maksimumu – više su nego dobri. Dvije godine rasta od po 7,5 posto i 4 posto veliki je podvig, takoreći ekonomsko čudo, i mnogo govori o upravljanju ekonomijom i entitetom Federacija BiH. Pokazuje da je premijerski mandat Fadila Novalića zasigurno najbolji u povijesti Federacije BiH. Sve bolne reforme, koje su imale više protivnika nego pristalica, dale su rezultat, koji bi bio i bolji da je bilo malo više volje da se provedu i druge neophodne reforme.
Kako to u praksi izgleda? Nakon sedam godina procedure i kočenja od SDP-a i Naše stranke konačno je prošle godine usvojen novi Zakon o obrtu. I vrijedilo je čekati. Svaka općina u Federaciji BiH može potvrditi da je na sceni “navala obrtnika” koji traže izmjenu rješenja neophodnih da bi iskoristili mogućnost izvoza datu novim Zakonom. Recimo, samo Općina Vogošća je izdala približno 800 rješenja u prošloj godini, što novih obrta, što izmjena. Radi se punom parom. Upravo taj detalj jednim je dijelom omogućio ovakav ekonomski rast.
Ako se nastavi putem koji je Novalićeva Vlada trasirala i pripremila – radikalno povećanje ulaganja u infrastrukturu, u obnovljive izvore energije, uz usvajanje zakona o doprinosima i zakona o porezu na dohodak – ekonomski rast dobit će novi zamah.
Konačno se i na ekonomskom rastu osjeti i ono što već dvije godine udruženja privrednika najavljuju, zbog problema s Kinom, a i s Rusijom, evropske kompanije okreću se balkanskom tržištu. Istina, nema velikih i bombastično najavljenih investicija, ali pouzdane domaće kompanije itekako imaju posla, svakim danom sve više, što se osjeti i na ekonomskom rastu.
Na kraju krajeva, podatak Svjetske banke veliki je udarac onima koji namjerno šire defetizam u društvu, pričajući kako ništa ovdje ne valja i kojima je Fadil Novalić za sve kriv. Činjenice su neumoljive. Defetisti su na aparatima. Međutim, defetizam se širi s namjerom, najčešće kao izraz želje za preuzimanjem vlasti. Predstavnici osmorke obično svoju popustljivost prema SNSD-u i HDZ-u i prodaju bošnjačkih interesa i države pravdaju time da oni samo žele ekonomski napredak i dobrobit naroda. Tako je i Fikret Abdić pravdao svoju izdaju. Ali nema potrebe za tim, Fadil Novalić to odlično radi, on se pobrinuo za ekonomiju. No, namjera osmorke i jeste preuzimanje Federacije BiH, jer tu je najviše novca u budžetu, a napravit će, vjerovatno, isto ono što su uradili u Kantonu Sarajevo, gdje su spiskali milijardu maraka i ostavili budžet potpuno prazan. Premijer Kantonalne vlade Edin Forto je i sam priznao da je budžet prazan.
Na kraju krajeva, na ovom ekonomskom čudu treba zahvaliti HDZ-u, koji je u dobroj mjeri zaslužan za ekonomski razvoj Federacije u posljednje četiri godine. Naime, svojom blokadom imenovanja nove Vlade Federacije BiH nakon izbora 2018. godine HDZ je omogućio Novalićevoj vladi da nastavi provoditi započete reforme, što se sada osjeti na ekonomskom rastu.
Važno je još napomenuti podatak da je Bosna i Hercegovina od 2000. godine do danas imala samo četiri godine u kojima je ekonomski rast bio iznad 4 posto, 2002, 2004, 2006. i 2007. Do Novalićevog preuzimanja Vlade Federacije BiH, entiteta koji vuče naprijed kompletnu državu, Bosna i Hercegovina nije mogla da se oporavi od svjetske ekonomske krize iz 2008. godine. Oporavak i napredak, sa stopama rasta iznad 4 posto, omogućen je tek u posljednje dvije godine. Da nije bilo pandemije, stope rasta bile bi sigurno znatno veće. Ali i ovako sve to dobro izgleda. Ekonomska slika Federacije BiH znatno je bolja nego prije, ali slika u glavama ljudi i dalje je loša. Da bi se osjetio ekonomski napredak, neophodno je da ljudi u svojim glavama ugase prekidač na kojem piše “bijeda”, a upale onaj na kojem piše “prosperitet”.
