Od 11. marta 2020. godine kada je izabran novi saziv Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, lideri SNSD-a i HDZ-a BiH Milorad Dodik i Dragan Čović ne odustaju od političkih pritisaka i spinovanja da je ovaj saziv CIK-a nelegalan.
Nakon održanih Općih izbora 2. oktobra prošle godine Dodik je krenuo u priču smjene svih članova CIK-a, te najavio da će se to dogoditi čim se formira vlast.
– Svakako će taj CIK u prvom mjesecu biti smijenjen sada kada se formira nova vlast, a oni svi budu procesuirani za zloupotrebe položaja i ovlaštenja – kazao je Dodik.
Pridružio mu se i strateški partner Čović, koji je zbog “nelegalnog CIK-a” čak najavljivao i bojkot izbora.
– Sasvim sigurno ćemo pokrenuti proceduru razrješenja sadašnjeg saziva Centralne izborne komisije odmah – poručuje Čović.
U ovoj priči je i SDPBiH. Početkom decembra iz ove stranke su poručili kako “od nove većine očekuju podršku za smjenu članova Centralne izborne komisije BiH”.
Prije nekoliko dana i šef Naroda i pravde Elmedin Konaković u razgovoru za Klix također je potvrdio da će se pridružiti zahtjevima Dodika i Čovića za smjenu CIK-a.
– Postoji čist zakonit put da se smijeni CIK. Ja bih učestvovao u tome jučer. O ovom CIK-u mislim sve najgore. To je jedno političko tijelo koje je imenovano od ljudi koji su politički bliski strankama. U ovom slučaju SDA, PDP, DF i SDS. Oni su zapravo zamijenili CIK u kojem su bili SDA, SNSD i HDZ. I onda je lider SDA slavio jer je nadigrao jedne političare sa drugim političarima imenovao politički CIK – rekao je Konaković.
Predsjednik CIK-a Suad Arnautović brojne međunarodne pohvale na račun održavanja Izbora i rada CIK-a smatra najznačajnijim alatom za odbranu ove institucije jer, kaže, ne govori se o suštinskim i važnim stvarima.
– Zašto se ne govori o novim tehnologijama u izbornom procesu, mi smo cijeli projekat napisali, zašto se ne govori o strategiji za poboljšanje integriteta izbornog procesa, akcioni plan u vezi s tim, zašto se otvaraju krupna pitanja izmjene izbornog sistema? Zašto o tim stvarima ne pričamo, to su sistemska rješenja, a ne šta uraditi sa sedam pojedinaca. Oni koji pokušavaju na nezakonit način da smijene članove CIK-a, naglašavam na nezakonit način, oni žele da postave političke slične članove CIK-a koje će kada im namignu i kažu nećemo raspisivati izbore da oni to tako dokazuju. Također se dovodi u pitanje sam izborni proces, a on se najeklatantnije ogleda da se nadležnosti CIK-a dovode u pitanje i da se izborni proces koji vodi CIK dodijeli nekim drugim entitetskim institucijama koje se formiraju ili su već formirane – ističe Arnautović.
Podsjetimo, Međunarodna izborna posmatračka misija koja je pratila i nadzirala izborni proces 2. oktobra 2022. godine u BiH u svom je izvještaju navela da je “Centralna izborna komisija provela izbore učinkovito, transparentno i u zakonskim rokovima, uprkos kašnjenjima uzrokovanim kasnom isplatom potrebnih sredstava i velikim nedostatkom ljudskih resursa”.
Član CIK-a Željko Bakalar naglašava da “Izborni zakon BiH i demokratska praksa u svijetu ne poznaju smjenu ovog tijela prije isteka mandata, te da ukoliko bi do toga došlo, to bi bilo prvi put”.
Osim isteka mandata, Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH može imenovati novog člana CIK-a ukoliko aktuelni član ne može obavljati svoj posao iz nekog razloga. Na pitanje da li će političke strukture koje osporavaju aktuelni saziv ovog tijela, pokušati na ovaj način imenovati nove, Bakalar je za BHT rekao:
– Mogu, ako nas sedam padne u komu ili doživi težak moždani udar.
Bakalara i Čović i Dodik kontinuirano prozivaju da je Komšićev čovjek. To što je dva mandata, 14 godina u CIK-u sjedio Stjepan Mikić, dugogodišnji funkcioner HDZ-a i nekada zamjenik Ante Jelavića, za njih nije sporno. Jer po Čovićevim uzusima Mikić, koji je čak bio na jednim izborima na kandidatskoj listi, apolitičan je i “legitimni” Hrvat, dok Bakalar to nije.
Dodik osporava i Vanju Bjelicu Prutinu, te je jedne prilike rekao da je bila udata za Bošnjaka. On bi radije da u CIK-u i dalje sjede Branko Petrić i Novak Božičković, koji su slijepo izvršavali sve njegove naredbe.
Izborni zakon BiH jasno propisuje da akt o izboru i stupanju na funkciju i prestanku funkcije člana Centralne izborne komisije BiH donosi Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH.
Odluku Zastupničkog doma BiH o imenovanju članova CIK-a pokušali su osporiti putem tri tužbe Sudu BiH koje su podnijeli Branko Petrić, Novak Božičković i Sanja Stanimirović-Ostojić. Sud ih je odbacio jer je utvrđeno da su imenovanja izvršena u skladu sa zakonom.
U mišljenju Venecijanske komisije iz 2002. godine decidno stoji da ”tijela koja imenuju članove izbornih komisija ne bi trebalo da imaju pravo njihovog opoziva jer se tim baca sumnja na njihovu nezavisnost”.
