Stalna komisija Bernske konvencije (Konvencija o očuvanju evropske divlje flore i faune i prirodnih staništa) Vijeća Evrope je 2. decembra odlučila da otvori predmet i usvoji niz preporuka za Bosnu i Hercegovinu u kojem traži zaustavljanje svih hidroelektrana u sistemu rijeke Neretve i umjesto toga proglasi zaštićena područja.
Nekoliko većih i manjih hidroenergetskih projekata duž gornjeg toka Neretve prijeti da uništi jedan od najdragocjenijih i najvrednijih riječnih sistema u Evropi. Nekoliko vrsta riba kao što su jadranska pastrmka, mekousna pastrmka i pastrmka glavatica su u opasnosti ako ovi projekti postanu stvarnost.
Na ovogodišnjem godišnjem sastanku u Strazburu, Francuska, od 28. novembra do 2. decembra, Stalni komitet je raspravljao o žalbi koju je podnelo nekoliko domaćih i međunarodnih nevladinih organizacija 2020. godine. Nakon žalbe, Bernska konvencija je sprovela organizovala procjenu stanja na licu mjesta koju je sproveo nezavisni austrijski stručnjak dr Gregory Egger u oktobru ove godine. Članovi komisije su se zatim složili da traže od Bosne i Hercegovine da obustavi sve hidroenergetske projekte i umjesto toga proglasi velike dijelove područja zaštićenim područjima.
Komisija je izdala niz preporuka za BiH:
1. Zaustaviti izgradnju hidroelektrane Ulog
2. Zabraniti implementaciju hidroenergetskog sistema Gornja Neretva (…) i ukinuti date koncesije, zbog značajnog negativnog utica, te ukloniti predmetne projekte iz Prostornog plana.
3. Zvanično proglasiti “Gornji tok Neretve” kao usvojenu lokaciju “Emerald mreže” (regionalna ekološka mreža zasnovana na Bernskoj Konvenciji)
4. Zabraniti realizaciju projekata hidroelektrana Glavatičevo i Bjelimići, te ukloniti predmetne projekte iz Prostornog plana.
5. Što se tiče planiranih hidroelektrana duž pritoka Gornje Neretve, obustaviti svako planiranje i izdavanje dozvola za projekte dok se područje službeno ne proglasi usvojenom lokacijom Emerald mreže.
6. Provesti zabranu izgradnje daljih hidroelektrana na kandidatskoj lokaciji Emerald mreže i svim ostalim takvim lokacijama u slivu rijeke Neretve
“Otvaranje predmeta je zaista važan presedan i veliki korak za našu zemlju po pitanju efikasnije implementacije Bernske konvencije”, istakla je Emina Veljović, izvršna direktorica Aarhus centra u Bosni i Hercegovini, jedne od organizacija koje su podnijele žalbu.
“Neretva je jedan od najvrednijih riječnih sistema koji su nam ostali u Evropi. Broj rijetkih i ugroženih vrsta čak nije u potpunosti poznat. Međutim, više od 70 hidroenergetskih projekata ugrožava Neretvu i njene pritoke, što ovaj riječni sistem čini i najugroženijom rijekom na kontinentu. Odluka Bernske konvencije je velika podrška našem cilju da spasimo ovu rijeku”, izjavio je Ulrich Eichelmann iz organizacije Riverwatch.
“Očekujemo da se nadležni donosioci odluka u Bosni i Hercegovini rukovode preporukama koje je usvojilo Vijeće Evrope i da ih bez odlaganja implementiraju”, podcrtao je Redžib Skomorac, pravni savjetnik Centra za okoliš u BiH.
Izvor: N1
